Nacionalni parkovi Norveške
Kraljevinu Norvešku čine Skandinavski poluotok, arhipelag Svalbard i otok Jan Mayen. Zemljopis Norveške sastoji se od 3% obradivog zemljišta, 37% različitih vrsta šuma i 60% planina, močvara ili jezera koje nisu obradivo zemljište. Od 1900. do 2003. godine biološka raznolikost Norveške, posebno u blizini građevinskih aktivnosti, znatno se pogoršala s 48% na 12%.
Povijest nacionalnih parkova u Norveškoj
Do prije 100 godina, ekosustavi Norveške nisu bili izravno ugroženi. Prvu inicijativu za zaštitu zaštićenih područja izrazio je Yngvar Nielsen, vođa norveškog Planinarskog saveza (DNT) 1904. godine. DNT je nastavio s kampanjama za slučajeve zaštite zemljišta u razdoblju od 1923. do 1938. godine. kriterije za uspostavu zaštićenih područja. Taj je zakon doveo do osnivanja prva dva nacionalna parka u Norveškoj od 1962. do 1963., kao i do formiranja Vladinog prirodnog vijeća za zaštitu kao savjetodavnog tijela za vladu Norveške. Godine 1964. Vijeće je predložilo osnivanje još 16 nacionalnih parkova kojima je trebalo 25 godina za odobravanje 15 prijedloga. Godine 2001. osnovana je druga generacija norveških nacionalnih parkova zajedno s proširenjem granica za ranije uspostavljene parkove. Nakon početka industrijske ere šezdesetih godina 20. stoljeća zaštićena područja uspostavljena su kao način reguliranja izgradnje prometnica, kuća za odmor, lova, ribolova i skupljanja biljaka. Taj se trend u posljednjem desetljeću naglo smanjio, a očuvanje rijetkih biljnih i životinjskih vrsta zajedno s ekološkim istraživanjima i održavanjem referenci nadovezali su se na potrebu uspostave zaštićenih područja.
Tri najveća nacionalna parka u Norveškoj
U Norveškoj postoji 44 nacionalna parka, od kojih se 37 nalazi na kopnu i sedam na Svalbardu.
Nacionalni park Sør-Spitsbergen
Smješten na južnom kraju otoka Spitsbergen u arhipelagu Svalbard je nacionalni park Sør-Spitsbergen u Norveškoj, a osnovan je 1973. godine. To je najveći nacionalni park u Norveškoj površine 13.286 četvornih kilometara. Park ima 65% ledenog pokrova, a ostatak je tundra. Nacionalni park Sør-Spitsbergen ima nekoliko ptičjih utočišta za zaštitu otoka koji imaju travnatu vegetaciju, regije s golim kamenjem i slatkovodnim ribnjacima. Bird Life International identificirao je park kao važno područje za ptice, a utočište za ptice Isøyane priznato je kao močvarno područje od međunarodnog značaja.
Nacionalni park Nordvest-Spitsbergen
Nacionalni park Nordvest-Spitsbergen, osnovan 1973. godine, nalazi se na arktičkom arhipelagu Norveške u Svalbardu i drugi je nacionalni nacionalni park ukupne površine od 9.914 četvornih kilometara. Fauna parka sastoji se od arktičke lisice, kolonija morskih ptica i Svalbardskih sobova. Park je također zimski san za morževe i polarne medvjede. Zbog brojnih ptičjih kolonija, BirdLife International proglasio ga je važnim područjem za ptice. U parku se nalaze neki od ostataka vulkana vrućih izvora.
Nacionalni park Forlandet
Smješten u norveškom arhipelagu Svalbard, Nacionalni park Forlandet treći je najveći park u Norveškoj na površini od 4.647 četvornih kilometara. Park je osnovan 1973. godine i prepoznat je kao najsjevernija svjetska populacija zajedničkih guillemotova i asortimana kamenih brtvi. Park je prepoznat kao močvarno područje od međunarodnog značaja, a BirdLife International također ga je označio kao važno područje za ptice.
Značaj nacionalnih parkova u Norveškoj
Ideja o nacionalnim parkovima u Norveškoj nije tako stara kao u drugim zemljama i osnovana je kako bi služila dvostrukoj svrsi očuvanja prirodnih staništa zemlje i rekreacijskih svrha. Primjerice, Nacionalni park Rondane, prvi nacionalni park u zemlji, nije proglašen nacionalnim parkom do 1962. godine. Ovi nacionalni parkovi su turistička atrakcijska mjesta, a Norveška promiče i turizam općenito i ekoturizam, osim poboljšanja kvalitete i razvoja turizma. Norveška ima za cilj povećati površinu za parkove i rezerve na najmanje 15% površine. Vlada je pokazala zanimanje za očuvanje morskih ekosustava koji uključuju fjordove na zapadu zemlje i arhipelag u jugozapadnom dijelu Osla.
Rang | Ime | Županija (s) | Est. | područje |
---|---|---|---|---|
1 | Sør-Spitzbergen | Svalbard | 1973 | 13.286 km2 (5.130 kvadratnih milja) |
2 | Nordvest-Spitzbergen | Svalbard | 1973 | 9.914 km2 (3.828 četvornih milja) |
3 | Forlandet | Svalbard | 1973 | 4.647 km2 (1794 kvadratnih milja) |
4 | Hardangervidda | Buskerud, Hordaland, Telemark | 1981 | 3.422 km2 (1.321 kvadratnih milja) |
5 | Nordre Isfjorden | Svalbard | 2003 | 2.954 km2 (1.141 četvornih milja) |
6 | Saltfjellet-Svartisen | Nordland | 1989 | 2.102 km2 (812 kvadratnih milja) |
7 | Reinheimen | Oppland, Møre og Romsdal | 2006 | 1.969 km2 (760 kvadratnih milja) |
8 | Blåfjella-Skjækerfjella | Nord-Trøndelag | 2004 | 1.924 km2 (743 m²) |
9 | Varangerhalvøya | Finnmark | 2006 | 1.804 km2 (697 kvadratnih milja) |
10 | Dovrefjell-Sunndalsfjella | Møre og Romsdal, Oppland, Sør-Trøndelag | 1974 | 1.693 km2 (654 sq mi) |
11 | Breheimen | Oppland, Sogn og Fjordane | 2009 | 1.671 km2 (645 sq mi) |
12 | Børgefjell | Nord-Trøndelag, Nordland | 1963 | 1.447 km2 (559 kvadratnih milja) |
13 | Øvre Anárjohka | Finnmark | 1975 | 1.390 km2 (540 sq mi) |
14 | Land Nordenskiöld | Svalbard | 2003 | 1.362 km2 (526 kvadratnih milja) |
15 | Jostedalsbreen | Sogn og Fjordane | 1991 | 1.310 km2 (510 m²) |
16 | Zemlja Sassen – Bünsow | Svalbard | 2003 | 1.230 km2 (470 sq mi) |
17 | Jotunheimen | Oppland, Sogn og Fjordane | 1980 | 1.151 km2 (444 kvadratnih milja) |
18 | Indre Wijdefjorden | Svalbard | 2005 | 1.127 km2 (435 kvadratnih milja) |
19 | Forollhogna | Sør-Trøndelag, Hedmark | 2001 | 1.062 km2 (410 sq mi) |
20 | Rondane | Hedmark, Oppland | 1962 | 963 km2 (372 sq mi) |
21 | Reisa | Troms | 1986 | 803 km2 (310 m²) |
22 | Øvre Dividal | Troms | 1971 | 750 km2 (290 četvornih milja) |
23 | Stabbursdalen | Finnmark | 1970 | 747 km2 (288 sq mi) |
24 | Junkerdal | Nordland | 2004 | 682 km2 (263 sq mi) |
25 | Lomsdal-Visten | Nordland | 2009 | 682 km2 (263 sq mi) |
26 | Femundsmarka | Hedmark, Sør-Trøndelag | 1971 | 573 km2 (221 sq mi) |
27 | Rohkunborri | Troms | 2011 | 571 km2 (220 sq mi) |
28 | Folgefonna | Hordaland | 2005 | 545 km2 (210 četvornih milja) |
29 | Langsua | Oppland | 2011 | 537 km2 (207 km mi) |
30 | Hallingskarvet | Buskerud, Hordaland | 2006 | 450 km2 (170 četvornih milja) |
31 | Skarvan i Roltdalen | Nord-Trøndelag, Sør-Trøndelag | 2004 | 441 km2 (170 četvornih milja) |
32 | Sjunkhatten | Nordland | 2010 | 417 km2 (161 sq mi) |
33 | Ytre Hvaler | Østfold | 2009 | 354 km2 (137 kvm) |
34 | Færder | Vestfold | 2013 | 350 km2 (140 sq mi) |
35 | Lierne | Nordland | 2004 | 333 km2 (129 četvornih milja) |
36 | Seiland | Finnmark | 2006 | 316 km2 (122 sq mi) |
37 | Dovre | Oppland | 2003 | 289 km2 (112 četvornih milja) |
38 | Làhku | Nordland | 2012 | 188 km2 (73 kvm) |
39 | Rago | Nordland | 1971 | 171 km2 (66 kvm mi) |
40 | Ånderdalen | Troms | 1970 | 125 km2 (48 sq mi) |
41 | Øvre Pasvik | Finnmark | 1970 | 119 km2 (46 sq mi) |
42 | Fulufjellet | Hedmark | 2012 | 83 km2 (32 kvm mi) |
43 | Møysalen | Nordland | 2003 | 51 km2 (20 sq mi) |
44 | Gutulia | Hedmark | 1968 | 23 km2 (8, 9 kvadratnih milja) |