Što je biomasa? Koje zemlje sagorijevaju najviše biomase?

Otkako je čovječanstvo iskoristilo moć vatre, ovisilo je o tome da kuha, ostane toplo i daje energiju za druge namjene. Kroz mnoge dijelove trećeg svijeta, tradicionalna praksa sagorijevanja biomase i otpada za proizvodnju topline i drugih oblika energije i dalje pomaže u zadovoljavanju potreba koje proizlaze iz nedostatka pouzdanih suvremenih energetskih usluga. Iako regije s nižim dohotkom počinju koristiti modernije oblike energije, biomasa i otpad i dalje ostaju zajednički izvor energije i čine 14% svjetske proizvodnje energije.

Područja gdje se biomasa i otpad koriste kao primarni izvor energije

Koriste se drvo, ostaci šumarstva, životinjski izmet, ljudski izmet i poljoprivredni ostaci u obliku otpada kao što su stabljike i ljuske kokosa. Iako su to obnovljivi izvori energije, peći koje se koriste za sagorijevanje tih goriva su neučinkovite 'tri kamene peći'. Te peći imaju energetsku učinkovitost od samo 10%, tako da se 90% spaljene biomase gubi. Većinu biomase ljudi koriste kao izvor energije za grijanje i kuhanje, u rasponu od 65% u Haitiju, 72% u Keniji, 78% u Demokratskoj Republici Kongo, 81, 5% u Nigeriji, 85% u Tanzaniji, do 89% u Nigeriji. % u Keniji i Nigeru. U svim zemljama, seoska domaćinstva su više ovisna o biomasi nego o perifernim i urbanim područjima za kuhanje. Njegova uporaba u ruralnim kućanstvima varira u različitim zemljama, od 99% stanovništva u Etiopiji do 95% u Mozambiku. Dok u urbanoj Etiopiji biomasu koristi 84% stanovništva. Osim toga, 12% i 6% biomase koristi se za prijevoz na Haitiju i Nepalu. Industrijska uporaba biomase za grijanje prevladava na Haitiju (4%), Nepalu (6%), Mjanmaru (20%) i Sudanu (20%). To su obično male industrije poput šećerana, pilana, proizvodnje opeke i sušenja duhana. Ostali korisnici biomase su komercijalne usluge kao što su restorani i pekarstvo, kao i umjetnost i obrt. Nepal također koristi 1% drva u poljoprivredi.

Posljedice raširene upotrebe energije biomase

Učinci uporabe biomase utječu na dobrobit ljudi i okoliša.

1. Zdravstvena pitanja

Spaljivanje drva i otpadaka u zatvorenim prostorima za kuhanje na tradicionalnim pećima proizvodi više dima nego topline. Dugotrajno udisanje dima je štetno po zdravlje, uzrokujući bolesti pluća.

2. Pitanja okoliša

Ljudi sijeku drveće na neregulirani način, a da nisu popraćeni pošumljavanjem kako bi zamijenili izgubljene šume, što je dovelo do raširenog krčenja šuma.

a) Krčenje šuma rezultira degradacijom zemljišta, budući da je golo tlo podložno eroziji vode i vjetra. Štoviše, svih 20 zemalja koje su teški korisnici biomase leže u tropima. U tropskoj klimi otpadna biomasa se brzo razgrađuje i formira organsku tvar zbog idealnih temperatura i vlažnosti. Ovi idealni klimatski uvjeti također pomažu biljkama da rastu drveće brzo raste koristeći hranjive tvari, tako da je većina hranjivih tvari u tropskom sustavu zaključana u stablima i nije prisutna u tlu. Kada se drveće seče i uklanjaju, te hranjive tvari više ne cirkuliraju u tom ekosustavu, što dovodi do osiromašenja tla.

b) Sve šume su važni ponori ugljika i sprečavaju klimatske promjene. Međutim, brzo rastuće tropske šume posebno su pogodne za apsorpciju ugljičnog dioksida u atmosferi. Tako gubitak tropskih šuma pridonosi povećanju razine stakleničkih plinova.

c) Spaljivanje drva i otpada uzrokuje zagađenje i povećava emisije stakleničkih plinova.

d) Krčenje šuma rezultira gubitkom dragocjene biološke raznolikosti flore i faune ovisno o šumama.

e) Životinjski gnoj i ostaci usjeva imaju alternativnu uporabu kao stajnjak za poljoprivredu. Znači, velika ovisnost o poljoprivrednom otpadu za energiju, u konačnici, smanjuje produktivnost poljoprivrednih gospodarstava, doprinoseći siromaštvu.

Ostale regije ovise o tradicionalnoj biomasi za gorivo

Tradicionalna uporaba biomase kao goriva najjača je u Africi, gdje se dobivanje drva iz šuma i savana više vidi za gorivo nego za drvo. 15 od 20 zemalja navedenih kao teški korisnici biomase nalazi se u Africi. Dvije zemlje Srednje Amerike, Haiti (81%) i Gvatemala (62, 8%) i tri azijske zemlje, Nepal (80, 6%), Kambodža (66, 9%) i Mijanmar (65, 3%), također uvelike ovise o biomasi.

20 zemalja pretvara otpad i biomasu u energiju

Rang	Zemlja	Biomasa i zapaljivi otpad kao postotak opskrbe energijom
1	Etiopija	92, 9%
2	DR Kongo	92, 2%
3	Tanzanija	85, 0%
4	Nigerija	81, 5%
5	Haiti	81, 0%
6	Nepal	80, 6%
7	Ići	79, 9%
8	Mozambik	79, 8%
9	Eritreja	78.2%
10	Zambija	76, 9%
11	Obala Slonovače	73, 6%
12	Niger	73, 2%
13	Kenija	72, 2%
14	Kambodža	66, 9%
15	Mjanmar	65, 3%
16	Kamerun	65, 0%
17	Sudan	62, 9%
18	Gvatemala	62, 8%
19	Zimbabve	61, 8%
20	Republika Kongo	59, 2%