Što je zaključavanje plime i oseke?

Tamna strana mjeseca

Kada pogledate u nebo, jeste li ikada primijetili da uvijek vidite istu stranu mjeseca, dan za danom? Jeste li se ikad zapitali o tajanstvenoj drugoj strani Mjeseca? Zbog fenomena poznatog kao plimna brana, sa Zemlje nikada nećemo vidjeti tu drugu stranu.

Što uzrokuje blokiranje plime i oseke?

Kada mjesec ima znatnu masu, kao što je Zemljin mjesec, događa se nešto što se naziva plimna sila . Sila plime i oseke odnosi se na neravnomjernu gravitacijsku vuču između dva objekta. Tu se također rađaju oseka i oseka, ovisno o tome koji je ocean najbliži Mjesecu u danom trenutku. Tijekom povijesti snažna gravitacijska privlačnost Mjeseca od strane Zemlje pomaknula je rotaciju Mjeseca, što je na kraju rezultiralo podudaranjem uzoraka orbite. Ta ujednačena rotacija je upravo ono što se podrazumijeva kada se kaže da je mjesec sređen za Zemlju.

Jednostavno rečeno, zbog godina pomaka uzrokovanih neuravnoteženom gravitacijom, kada se Zemlja okreće, Mjesec kopira svoj točan spin, čineći nemogućim ikada vidjeti drugu stranu Mjeseca osim iz svemirske letjelice.

Ostali primjeri plime i oseke

Zaključak plime i oseke nije jedinstven pojam za Zemlju i njezin Mjesec. Zapravo, između zvijezda, uobičajeno je plimsko zaključavanje. Godine 2016. otkriven je planet "sličan Zemlji" koji znanstvenici nazivaju Proxima b. Međutim, pretpostavlja se da ima orbitu oko zvijezde koja je tidalno zaključana, što smanjuje vjerojatnost života na ovoj planeti. Za druge planete unutar Sunčevog sustava se kaže da su zaključani za svoje pojedinačne mjesece, čak i kada planet posjeduje višestruke mjesece. Pluton je vezan za svoj Mjesec Charon u slučaju međusobnog zaključavanja, gdje oba objekta vide samo jednu stranu lica. To je za razliku od odnosa Zemlje na Mjesecu, jer samo Zemlja ne vidi jednu od Mjesečevih strana, a ne obrnuto.

Učinci blokiranja plime i oseke

Moguće je da bi se duljina dana na Zemlji mogla znatno produljiti ako bi došlo do potpunog plimnog zatvaranja. Zapravo, znanstvenici predviđaju da bi dani mogli trajati i godinu dana, što bi moglo dovesti do toga da polovica Zemlje zamrzne zbog neravnomjerne distribucije sunčeve svjetlosti. Srećom, ta mogućnost postoji samo u vrlo dalekoj budućnosti.