Što je arhipelag?

Arhipelag je specifično geološko formiranje kopna koje čini niz otoka. Ponekad se naziva otočnim lancem ili otočnim skupom. Različiti otoci koji se smatraju dijelom istog arhipelaga nalaze se relativno blizu. Ove se formacije najčešće nalaze u morskim sredinama, poput oceana i mora. Područje svakog otoka unutar arhipelaga varira; neki su otoci prilično beznačajni, dok drugi mogu pokriti veliko područje.

Kako je formiran arhipelag?

Tipično formiranje klastera ili lanaca arhipelaga moglo bi biti rezultat nekoliko geoloških aktivnosti, uključujući vulkansku aktivnost, eroziju i poplave.

Vjeruje se da je većina arhipelaga smještenih u oceanima posljedica vulkanske aktivnosti. Ove forme počinju se oblikovati kada podvodni vulkani izbace i puštaju vruću lavu u ocean. Dok se lava hladi, pretvara se u čvrstu stijenu. Ova stijena nastavlja rasti tijekom vremena s kasnijim erupcijama sve dok na kraju ne izbija kroz površinu oceana. Ovaj vulkanski rast čini početak otoka. Lava nastavlja akumulirati i raširiti se po površini oceana dok otok ne dosegne značajnu veličinu iu mnogim slučajevima počinje podupirati žive organizme. Vulkanski arhipelagi oblikuju se ili kao rezultat nekoliko vulkana koji se nalaze u neposrednoj blizini (svaki izbacuje i formira različite otoke) ili što jedan vulkan pomiče svoj položaj preko dna oceana zbog aktivnosti tektonskih ploča (stvarajući nove otoke dok se kreće).

Drugi vjerojatni uzrok stvaranja otočnog lanca je da erozija troši na većem kopnu, stvarajući male otoke tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Kako plima ulazi i izlazi, ona odvodi talog. Iako ne česta pojava, ova ponavljajuća akcija može uzrokovati otcjepljenje malih područja većeg kopna, uzimajući oblik otoka. Na sličan način mogu se na jednom određenom mjestu sakupljati naslage erodiranog sedimenta, te nakon određenog vremena postati otok. Osim toga, tektonska aktivnost ploča može uzrokovati otcjepljenje zemlje i formiranje otoka.

Poplave također mogu dovesti do stvaranja arhipelaga. Istraživači su, primjerice, otkrili da su se neki otoci pojavili nakon što je prošlo ledeno doba. Ove relativno nove formacije rezultat su topljenja ledenjaka. Voda iz taljenih ledenjaka uzrokovala je porast razine mora, poplavne doline koje su se nalazile blizu obala velikih kopnenih masa. Posljedično, ono što su nekad bili planinski vrhovi danas se smatraju otocima.

Vrste arhipelaga

Svi arhipelagi se sastoje od lanca ili grupe od nekoliko samostojećih otoka. Međutim, te se forme mogu svrstati u različite tipove: kontinentalne fragmente, kontinentalne otoke i oceanske otoke. Svaka razlika temelji se na tome kako su otoci formirani.

Kontinentalni fragment nastaje kada tektonska aktivnost ploče uzrokuje odvajanje zemlje od kontinentalne kopnene mase. Nastali otoci mogu se pojaviti stotinama milja od obale izvorne kopnene mase. Neke teorije sugeriraju da su otoci u istočnoj Indoneziji (arhipelag) nastali kao rezultat kontinentalne fragmentacije.

Pojam kontinentalni otok koristi se za opis svakog otoka koji se nalazi unutar kontinentalnog pojasa određenog kontinenta. Jedan primjer kontinentalnog otočnog arhipelaga su Kerguelenovi otoci, koji se nalaze u južnom dijelu Indijskog oceana.

Arhipelagi sačinjeni od oceanskih otoka su reljefi koji se ne nalaze unutar kontinentalnog pojasa. Ovi otoci su gotovo uvijek vulkanskog podrijetla i mogu se pojaviti na nekoliko mjesta, uključujući vulkanske žarišne točke, vulkanske otoke na otocima, gdje oceanske pukotine dolaze na površinu oceana. Havaji, Aleutski otoci, Mali Antili smatraju se otočnim arhipelagama otoka.

Najveći arhipelag u svijetu po području

Najveći arhipelag na svijetu, mjeren ukupnom površinom, je malajski arhipelag. Malajski arhipelag okružuju Indijski i Pacifički oceani na istoku i zapadu te Indokina i Australija na sjeveru i jugu. Obuhvaća površinu od oko 770.000 kvadratnih milja i sastoji se od više od 25.000 pojedinačnih otoka. Kada se raspravlja o međunarodnoj trgovini koja se odnosi na pomorski prijevoz, ona se često naziva pomorska jugoistočna Azija. Cijela ova regija nalazi se unutar tropske klimatske zone.

Osim što je najveće područje arhipelaga na svijetu, ono također pokazuje neke od najviših stopa vulkanske aktivnosti. Ova aktivnost rezultirala je raznolikim krajolikom, kojeg karakteriziraju visoki planinski vrhovi. Neki od glavnih, manjih arhipelaga koji se nalaze unutar ovog mega-arhipelaga uključuju Indoneziju, Novu Gvineju (iako neki istraživači ne smatraju taj dio Malajskog arhipelaga) i filipinski arhipelag.

Od tih podregija, Indonezija je najveća po površini, broju stanovnika i broju otoka. Zapravo, Indonezija čini većinu većeg Malajskog arhipelaga. Prostire se na 735.358 četvornih kilometara i broji više od 261 milijun stanovnika. Iako broj otoka unutar Indonezije nije točno poznat, najnovije procjene govore da se sastoji od više od 18.000 otoka. Više od 14.000 njih registrirano je službenim nazivima na Konferenciji UN-a o standardizaciji geografskih imena. Od otoka koji čine Indoneziju, Sumatra je najveća po površini. Obuhvaća 182.812 kvadratnih milja i nalazi se od sjeveroistoka do jugozapada. Unatoč svojoj veličini, Sumatra nije najnaseljeniji otok u Indoneziji. Ta se razlika dodjeljuje otoku Javi.

Važnost arhipelaga

Arhipelagi su neke od najvažnijih geoloških formacija zemljišta na svijetu. Oni pružaju dodatne plovne putove kroz koje se prevozi roba širom svijeta. Otoci koji čine arhipelag također povećavaju raspoloživu površinu za ljudske populacije. Kada se njime upravlja Konvencijom UN-a o pravu mora, arhipelag može povećati teritorijalne vode pojedinih zemalja, što je važan korak u zaštiti njihovih gospodarskih interesa.

Osim toga, arhipelagovi stvaraju jedinstvena morska staništa koja ugošćuju raznoliku paletu biljnih i životinjskih vrsta i na obali i na kopnu. Mnoge vrste znanstvenika (poput biologa, geologa i geografa) cijene arhipelag kopnenih formacija. Te su značajke važne za brojne istraživačke projekte jer pružaju dokaze o procesima ekološke i geografske evolucije.