Koje zemlje dijele otok Nove Gvineje?

Gdje se nalazi Nova Gvineja?

Nova Gvineja je otok malajskog arhipelaga i prostire se na površini od 303.381 kvadratnih kilometara. Otok, smješten u jugozapadnom Pacifiku, drugi je najveći otok na svijetu i najveći na južnoj hemisferi. S ljudskom okupacijom koja seže oko 40.000 godina, Nova Gvineja ima široku lepezu kulturne i jezične raznolikosti. Na otoku se govori oko 1000 jezika, kategoriziranih kao austronezijski i papuanski. Razne političke skupine Europe okupirale su otok od 16. stoljeća, uključujući španjolski, portugalski, njemački, nizozemski i britanski. Australija je također okupirala otok nakon Prvog svjetskog rata. Trenutno, Nova Gvineja dijele dvije države: Indonezija i Papua Nova Gvineja.

Političke podjele Nove Gvineje

Zapadna Nova Gvineja

Zapadna polovica Nove Gvineje sadrži pokrajine koje pripadaju Indoneziji. Zapadna Nova Gvineja postojala je kao područje Nizozemske, a kasnije kao teritorij UN-a. Indonezija je 1963. godine preuzela kontrolu nad teritorijem, nastojeći eliminirati utjecaj nizozemskih sila. Predsjednik Indonezije organizirao je vijeće starješina koje su bile prisiljene glasovati za uniju Zapadne Nove Gvineje s Indonezijom. Papua i Zapadna Papua su dvije provincije Zapadne Nove Gvineje. Gradovi u regiji uključuju Manokwari i Jayapuru. Regija pokriva površinu od 162.371 četvornih kilometara i ima populaciju od oko 3, 5 milijuna ljudi iz domorodačkih i useljeničkih skupina. Domaća plemena u regiji uključuju Dani, Manikom, Hatam, Asmat, Marind, Biak, Bauzi i Sawi. Druge skupine uključuju Indonežane, Austroazijce, Malajce i Malagasy. Zapadni novi gvinejci su se borili nekoliko godina protiv indonezijske vladavine teritorija, tvrdeći da nisu imali izbora u Zakonu o slobodnom izboru iz 1963. godine. Ta tvrdnja dovela je do nekoliko sukoba između zapadnih novih Gvineja i vlade i dovela do pobuna. Zapadne nove Gvineje prijavile su slučajeve kršenja ljudskih prava od strane indonezijske vlade. Od 2014. međunarodna tijela i organizacije podržavaju neovisnost Zapadne Papue od Indonezije.

Papua Nova Gvineja

Istočna polovica Nove Gvineje pripada naciji Papue Nove Gvineje i čini područje kopna. Istočnu polovicu otoka prethodno su zauzimali Nijemci, a kasnije Australci nakon Drugog svjetskog rata. Papua Nova Gvineja stekla je neovisnost od Australije 1975. godine. Papua Nova Gvineja djeluje kao parlamentarna zastupnička demokracija, a kraljica Elizabeta II služi kao šef države. Papua Nova Gvineja broji više od 7 milijuna stanovnika i smatra se jednom od najraznovrsnijih u svijetu, s više od 800 jezika u zemlji. Papua Nova Gvineja jedna je od najslabije razvijenih i većinom seoskih zemalja na svijetu, u kojoj samo 18% stanovništva živi u urbanim područjima. Zemlja je gospodarstvo u razvoju koje se uvelike oslanja na sektore rudarstva i prirodnih resursa. Vrhunski minerali koji se kopaju u Papui Novoj Gvineji uključuju zlato, srebro, nikal i kobalt. Vrhunski prirodni resursi uključuju šumarstvo, iako je njihovo iskorištavanje dovelo do brzog pada šumskog pokrova. Papua Nova Gvineja ima uglavnom oštar i planinski teren, što otežava pristupačnost i razvoj infrastrukture.