Kakvu vladu ima Kuba?

Od 1959. godine Kuba je imala demokratski centralistički politički sustav koji je utjelovljen u načelu „jedna država - jedna stranka“. Ustavom je Kuba socijalistička zemlja kojom vladaju diktati marksizma. Komunistička partija Kube je vodeća sila na razini društva i države. Vlada ima tri grane kao što je propisano Ustavom Kube: pravosuđe, izvršna vlast i zakonodavstvo. Usprkos tome, službena stranka kontrolira gotovo svaki sektor na Kubi, uključujući i medije. Kao takva, mnoga tijela širom svijeta označavaju Kubu kao sovjetsku demokratsku zemlju. Što se tiče izbora, za glasanje se mogu čitati samo osobe koje nisu optužene za kaznena djela ili nisu fizički osporene. Kubanci koji žive u inozemstvu nemaju izborno pravo. Međutim, pravo glasa je dostupno ljudima koji su na otoku živjeli dvije godine.

Izvršna vlast kubanske vlade

Kubanska izvršna vlast čini dva tijela. Vijeće ministara, koje je Vlada, najviše je rangirano upravno tijelo u zemlji koje formira nacionalnu vladu. Predsjednik, prvi potpredsjednik, sedam potpredsjednika Vijeća države, tajnik Izvršnog odbora, čelnici svih nacionalnih ministarstava i članovi izabrani zakonom da služe u saveznoj vladi čine kabinet. Vijeće ministara određuje i usmjerava vanjsku politiku zemlje. Ona također kontrolira i nadzire vanjsku trgovinu i državni proračun. Njime se provode zakoni i pravila doneseni od strane nacionalnog zakonodavstva koje se također zove Državno vijeće. Potonji se sastoji od 31 člana i ima funkciju izvršavanja zakonodavnih ovlasti, kao što su sastanci skupštinskih odbora. Predsjednik je šef države i vođa vlade

Zakonodavni ogranak vlade Kube

Kuba ima jednodomni parlamentarni sustav. Kubanska nacionalna legislativa je također poznata kao “Narodna skupština narodne moći”. Ima 612 članova koji služe petogodišnji mandat. Ti članovi obično održavaju kratke sastanke s ciljem potvrđivanja odluka izvršne vlasti. Zakonodavstvo se sastaje dvaput godišnje i smije mu se redovito održavati. Odgovoran je za naručivanje pitanja koja utječu na kubansku ekonomiju, industriju, komunikacije i transport, građevine, javno zdravstvo, obranu, unutarnju trgovinu i vanjske poslove. Ima odjela i tijela koja nadgledaju radove koje provode Komisija, lokalna skupština, međunarodne odnose, administrativne i pravosudne poslove.

Sudska grana vlade Kube

Najviši sud na Kubi je Vrhovni sud. Ustav propisuje da je zemlja i svatko tko otkrije da kompromitira sudske naredbe čitljiv za uskraćivanje bilo kakvih sloboda propisanih ustavom. Sud odlučuje o ustavnim pitanjima i razmatra žalbe nižih sudova kao što su kazneni, građanski, radni, upravni i gospodarski predmeti.

Političke stranke i izbori na Kubi

Kuba prakticira jednopartijski politički sustav. Ona ima neobvezno biračko pravo, čitljivo za kubanske građane koji su u zemlji dvije godine. Takve osobe imaju tu povlasticu samo dok su navršile 16 godina i više i one koje nisu optužene za bilo kakvo kazneno djelo. Kubanci koji žive u inozemstvu nemaju pravo glasa. Nacionalni izbori održavaju se prema Ustavu iz 1976. godine. Izbori uključuju imenovanje kandidata za kandidate od strane birača u skupštinama za imenovanje; pokrajinske i kandidacijske komisije imenuju savezne kandidate; tajnog glasovanja i opozivnih izbora. Općenito, izbori imaju dvije faze: onu koja se bavi izborima delegata skupštine općine i drugim izborima za zamjenike pokrajinskih i nacionalnih skupština. Kao zemlja jednostranačkog sustava, Komunistička partija je službena politička stranka. Ostale važne stranke uključuju Stranku slobode Kube, Socijaldemokratsku koordinaciju Kube i Kršćansko-demokratsku stranku Kube među ostalima. Odjel za revolucionarnu orijentaciju regulira medijsku pokrivenost. Psihički nesposobni ljudi, zatvorenici i osobe lišene političkih prava ne mogu sudjelovati na izborima. Na Kubi političkim strankama nije dopušteno kampanje. Birači mogu izabrati kandidate samo iz svojih biografija i fotografija objavljenih na javnim domenama i lokacijama.

Vodstvo na Kubi

Iako se zemlja proglašava demokratskom državom, razina kontrole koju provodi vlada smanjuje demokraciju Kube na sovjetsku, odnosno revolucionarnu demokraciju. Mnoge političke institucije i ljudska prava širom svijeta kritizirali su kubansku vladu, dok su drugi pohvalili političku demokraciju političkog sustava zemlje. Fidel Castro došao je na vlast 1959. godine i vladao je do njegova umirovljenja 2008. godine. Odatle ga je preuzeo njegov brat Raul Castro, koji je do danas kubanski predsjednik.