Hrvatski narod - kulture svijeta

Opis

Hrvatski ljudi (ili Hrvati) danas se nalaze uglavnom u Hrvatskoj, kao iu obližnjoj Bosni i Hercegovini. Ipak, priznate su i kao službene manjine u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji i Slovačkoj. Hrvatska dijaspora može se naći iu Sjedinjenim Državama, Kanadi, Čileu i Argentini, kao iu mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Hrvatski narod je južnoslavenska etnička skupina s dugom poviješću, čiji se korijeni mogu datirati u 7. stoljeće. Oni su porijeklom iz srednje Europe, jugoistočne Europe i Mediterana. Govore hrvatski jezik, koji je službeni jezik Hrvatske, i jedan od službenih jezika Bosne i Hercegovine.

Arhitektura

Hrvatska arhitektura ima dugu povijest, a njezina se evolucija može pratiti od svojih početaka u 7. stoljeću. Veći dio hrvatskih građevina nosi tragove različitih dominantnih europskih arhitektonskih stilova. Kada su se Hrvati prvi put preselili u današnju Hrvatsku u 7. stoljeću, na njih je utjecala rimska umjetnost i kultura, osobito ona povezana s usponom kršćanstva. U sljedećim stoljećima uzduž obala zemlje izgrađeni su veliki gradovi. Slavna katedrala sv. Stošije sagrađena je u 13. stoljeću, što je odražavalo rastuće gotičke utjecaje. Novoizgrađeni gradovi u 14. stoljeću imali su i snažne gotičke značajke, koje su karakterizirale visoke kule u obliku četvrtastih prizmi. Tijekom renesansnog razdoblja izgrađeni su barokni i rokoko stilovi zgrada i katedrala. U 19. stoljeću povećana urbanizacija popraćena je većim austrijskim utjecajima iz tog razdoblja, obilježenim romantizmom i historizmom. Za razliku od mnogih drugih područja, dobar dio hrvatskog stanovništva oduvijek je živio u urbanim sredinama kroz veći dio povijesti zemlje.

Kuhinja

Hrvatska je kuhinja vrlo raznolika i uvelike varira ovisno o različitim regijama zemlje. Dok se u obalnim područjima kuhinja uvelike utječe na rimsku, grčku i mediteransku kuhinju, uz korištenje maslinovog ulja, ljekovitog bilja i plodova poput cimeta, klinčića, ružmarina, kadulje i lovora, kuhinja u kopnenim regijama ima tragove ranog slavenskog utjecaja i u novije vrijeme utjecaji mađarske i turske kuhinje. Ovo posljednje pogoduje redovitoj uporabi masti i takvim začinima kao što su češnjak, paprika i crni papar za kuhanje. Najčešće korišteni sastojci su razne vrste mesa, morski plodovi, mesne i vegetarijanske variva, tjestenine, juhe i sirevi. Poznata jela uključuju gulaš od graha, riblji paprikaš, juhu od gljiva s heljdinom, kobasicu i lonac od krumpira te rolne od oraha. Uopće nema mnogo prehrambenih ograničenja, osim onih povezanih s određenim rimokatoličkim tradicijama.

Kulturni značaj

Hrvatska je kultura jedinstvena po svojoj raznolikosti kulturnih, geografskih i povijesnih utjecaja. Smještena u jugoistočnoj Europi i ima bogatu povijesnu baštinu po imenu, hrvatska je kultura apsorbirala raznovrsne utjecaje. Dok sjeverne ravnice nose tragove Austrije i gladnih, obalna područja bila su pod velikim utjecajem rimske i mediteranske kulture, a središnje regije zaleđa utječu na tursku kulturu. Nacija tolerira razlike, slavi integraciju i potiče inovacije. Ona ne poprima jedinstven oblik, već umjesto toga prihvaća svoju raznoliku prošlost i predviđa otvorenost među kulturama u budućnost. Prilagođava se promjenama, ali u isto vrijeme dobro zna odakle dolazi. Udruga nogomet (nogomet) je najpopularniji sport u Hrvatskoj, a velik dio današnje hrvatske pop glazbe pod snažnim je utjecajem prošlih folklornih elemenata. Zemlja također ima rastuću filmsku industriju, a ljudi i njihova vlada stavljaju veliki naglasak na obrazovanje, koje je često dostupno u malim količinama, čak i do razine nakon srednje škole. Velika većina Hrvata su rimokatolici, a tu se nalazi i značajna manjina pravoslavnih pristaša.

prijetnje

Nakon stjecanja nezavisnog statusa 1991. godine, nakon raspuštanja bivše Jugoslavije, Hrvati su sve više razvijali vlastite jedinstvene identitete. Folklor, glazba i ples sastavni su dio hrvatskog identiteta, a hrvatski narod općenito ga slavi. Također, Hrvatska ima sedam mjesta na Popisu svjetske baštine, kao i brojne običaje stavljene na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Svaki od njih mora biti pažljivo očuvan i zaštićen. Država općenito stavlja naglasak na napore u očuvanju hrvatske kulture i baštine. Iako je Hrvatska mala zemlja okružena mnogim svjetskim silama, a nikako nije dominantna kultura, hrvatska kultura cvjeta i svejedno postaje važna moderna europska kultura.