Države koje nemaju univerzalno priznanje
Ponekad države nisu potpuno priznate kao suverene države zbog neriješenih sporova sa svojim susjednim državama koje im odbijaju dati neovisnost ili priznati njihovu neovisnost. Ujedinjene nacije imaju politiku koja potiče takve države da mirno rješavaju svoje granične sporove. Navedene države godinama pokušavaju pregovarati o svojoj neovisnosti bez uspjeha. Međunarodna ekonomija ne priznaje te države kao de facto i de jure suverene države.
5. Pridnjestrovlje
Pridnjestrovlje je zemlja bez granica koja graniči s Moldavijom i Ukrajinom. Službeno se naziva Pridnjestrovska Moldavska Republika (PMR). Transnistrija ima više od 505.153 stanovnika koji uglavnom govore ruski. Drugi jezici u Transnistriji su rumunjski i ukrajinski. Glavni grad Transnistrije je Tiraspol. To je ujedno i najveći grad u Republici. Transnistrija je proglasila svoju neovisnost 1990. godine, iako ga većina međunarodne zajednice smatra dijelom Republike Moldavije. Transnistrija je dopustila slobodu vjeroispovijesti s više od 95 posto njezinih stanovnika koji se identificiraju kao kršćani. Ima mješovitu ekonomiju koja se temelji na proizvodnji i proizvodnji čelika, a koja se uglavnom bavi proizvodnjom tekstila. Vlada Transnistrija ima svoju središnju banku koja kuje transnistrijsku rublju koja je valuta. Povijesno gledano, Transnistrijsko gospodarstvo bilo je jako industrijalizirano, ali se prebacilo na plansko gospodarstvo i na kraju na mješovitu ekonomiju koja je trenutno u pogonu. Gospodarstvo Transnistrije se toliko razvilo da se također bavi uvozom i izvozom robe. Transnistrija je u prošlosti bila optužena da nije promicala ljudska prava zbog ograničenja medija i glavnih novina u vlasništvu vlasti. Nezavisni vlasnici novina izvijestili su da ih vlada maltretira. Vlada Transnistrije sastoji se od predsjednika i premijera.
4. Sjeverni Cipar
Sjeverni Cipar je samoproglašena država smještena na sjeveroistočnom dijelu otoka Cipra. Ima populaciju od 313.626 i dobila je neovisnost od Republike Cipra 1983. godine. Samo Turska prepoznaje Sjeverni Cipar kao neovisnu državu, dok ga ostatak svijeta smatra dijelom Republike Cipar. Glavni grad sjevernog Cipra je Sjeverna Nikozija. Sjeverni Cipar ima polupredsjedničku demokraciju na čelu s predsjednikom i premijerom. Klima sjevernog Cipra je hladna i kišna, a zima između prosinca i veljače te vruće i suho vrijeme u drugim mjesecima. Klimatski uvjeti variraju ovisno o geografskom području. Također je važno napomenuti da na gospodarstvo Sjevernog Cipra uvelike utječe sektor usluga koji se sastoji od obrazovanja, trgovine, turizma i javnog sektora. Sektor obrazovanja doprinosi najvećem prihodu, primjerice, u 2011. godini prihod je iznosio 400 milijuna USD. Valuta sjeverne Turske je turska lira. Turistička industrija u Sjevernom Cipru uvelike se razvila tijekom godina, tako da godišnje primi preko 1, 1 milijun turista.
3. Republika Abhazija
Republika Abhazija nalazi se na istočnoj obali Crnog mora, južno od Rusije i sjeverozapadno od Gruzije. Ima oko 240 tisuća stanovnika sa svojim glavnim gradom u Sukhumiju. Rusija priznaje Abhaziju kao neovisnu državu, no mnoge druge zemlje i međunarodna zajednica to ne čine. Kao takav, ostao je dio Gruzije dugi niz godina u slučaju koji tek treba riješiti. Ujedinjene nacije su odigrale različite uloge u sukobu i mirovnom procesu, uključujući vojne, humanitarne, razvojne uloge i uloge povjerenja i izgradnje kapaciteta. Tvrdi da se moraju pregovarati o međunarodnim graničnim nagodbama i da ih se ne može postići silom. Abhazija ima raznoliku geografiju koja uključuje nizinske i planinske regije. Navodnjava ga mala rijeka čiji su izvori Kavkaz. U Republici Abhaziji nalazi se najdublja špilja na svijetu poznata kao Kruberina pećina. Njezino gospodarstvo visoko je integrirano s Rusijom koja financira oko polovice svog proračuna kroz novac za pomoć. Njihova valuta je ruska rublja. Abhazija ima plodne zemlje koje olakšavaju rast poljoprivrednih proizvoda kao što su voće, duhan, čaj i vino. Većina stanovnika Abhazije su kršćani, dok su drugi sunitski muslimani ili nereligiozni. Jezici koji se govore u Abhaziji su Abhazijski, Ruski, Armenski, Gruzijski, Svanski i Mingrelijski.
2. Republika Južna Osetija
Republika Južna Osetija je također poznata kao regija Tskinvali. Nalazi se na južnom Kavkazu koji graniči s jugozapadnom Rusijom. Ima oko 53.000 stanovnika koji govore ossetijski i ruski jezik. Glavni grad Južne Osetije je Tskhinvali koji u njemu živi 30.000 od ukupnog stanovništva Južne Osetije. Republika Južna Osetija je stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine. Proglašenje neovisnosti ispunila je gruzijska vlada snažno pokušavajući povratiti kontrolu nad Južnom Osetijom koja je dovela do Južne Osetije 1991-1992 i ratova Rusija-Gruzija 2004. i 2008. godine. Nakon rusko-gruzijskog rata, Rusija je priznala Južnu Osetiju kao neovisnu državu. Međutim, Europska unija, Sjevernoatlantski savez (NATO), većina država članica UN-a i Vijeće Europe je ne priznaju kao suverenu državu. Većina građana Južne Osetije su kršćani; međutim, druge religije uključuju islam i neopagane. Ekonomski gledano, većina Osetinaca se bavi poljoprivredom u kojoj žive. Južna Osetija još uvijek uvelike ovisi o ekonomskoj pomoći Rusije. Vlada nastoji povećati svoju lokalnu proizvodnju brašna kako bi nadopunila prihode dobivene kontrolom tunela Roki. Ako uspije, Južna Osetija će moći smanjiti prag siromaštva.
1. Kosovo
Kosovo se nalazi u jugoistočnoj Europi. Trenutno nije u potpunosti priznata kao neovisna država jer je sporni teritorij unatoč proglašenju neovisnosti od Srbije 2008. godine. Srbija je tvrdila da je Kosovo dio svoje "Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija". Republika Kosovo je Priština. Kosovo ima gospodarstvo srednjeg dohotka i ima godišnji gospodarski rast od 2008. godine. Član je međunarodne zajednice jer je Ujedinjene nacije prepoznaju kao neovisnu državu o kojoj svjedoče njezino članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci. Kosovo ima predsjednika kojeg biraju njegovi građani, Fatmir Sejdiu. Kosovski teren je uglavnom planinski, a najviši vrh je Gjeravica visok 8.714 stopa. Ima dvije glavne rijeke: Bijeli Drin i Ibar. Najveći grad koji je ujedno i glavni grad Kosova ima 198.000 stanovnika. Njegovu klimu karakteriziraju vlažne temperature što rezultira toplim ljetima i hladnim i snježnim zimama. Republikom Kosovom upravljaju zakonodavna, izvršna i pravosudna tijela koja izvode svoja načela iz Ustava Kosova.
