Kakvu vrstu vlade ima Njemačka?

Njemačka je vodeća ekonomija u kontinentalnoj Europi i druga najgušće naseljena zemlja nakon Rusije. Ona je glavni član europske političke, obrambene i gospodarske organizacije. Europska borba za vlast u 20. stoljeću isisala je Njemačku u dva velika destruktivna svjetska rata, a Njemačku je okupirala saveznička sila. Početna neovisnost Njemačke bila je 18. siječnja 1887. koja je dovela do uspostavljanja njemačkog carstva. Također je dobila neovisnost od savezničkih sila 23. svibnja 1949., formirajući Saveznu Republiku Njemačku (FRG ili Zapadnu Njemačku). Još jedna deklaracija o neovisnosti bila je 7. listopada 1949., koja je formirala Njemačku Demokratsku Republiku (DDR ili Istočna Njemačka). 15. ožujka 1990., Istočna i Zapadna Njemačka integrirane su kako bi stvorile ujedinjenu Njemačku, zemlja je sada demokratska, federalna parlamentarna republika i ima ustav koji naglašava zaštitu individualnih sloboda.

Izvršna vlast Njemačke vlade

Predsjednik je šef države i to je svečana pozicija, nositelj je izabran za služenje na jedan mandat i pravo na drugi mandat u trajanju od pet godina. Izbor predsjednika provodi Savezna konvencija sastavljena od članova Saveznog parlamenta (Bundestag) i članova koje imenuju državni parlamenti. Sadašnji predsjednik je Joachim Gauck koji je preuzeo dužnost 23. ožujka 2012., a sljedeći izbori održat će se u lipnju 2017. Savezni parlament (Bundestag) je zadužen za izbor kancelara koji je šef vlade za službu za četiri godine. Posljednji izbori kancelara bili su 17. prosinca 2013., a sadašnji predsjednik je Angela Merkel koja je na tom položaju od studenog 2005. Sljedeći izbori održat će se najkasnije do 2017. godine. Predsjednik imenuje vladu (Bundeminister) na preporuku kancelara. Vladu čine savezni ministri.

Zakonodavna podjela vlade Njemačke

Njemačka ima dvodomni parlamentarni sustav koji se sastoji od Saveznog vijeća (Bundesrat) i Savezne prehrane (Bundestag). 16 federalnih država (landtags) odgovorne su za imenovanje članova Bundesrata koji imaju 69 mjesta, dok Bundestag ima 631 mjesta koja se razlikuju s obzirom na svaki izborni mandat čiji članovi služe na mandat od četiri godine. Izbori Bundestaga održani su 22. rujna 2013., a sljedeći će se održati do 2017. godine. Članstvo u Bundesratu nije putem izbora, nego je određeno sastavom državne vlade i može se promijeniti bilo kada kad god jedna od 16 država provodi izbore. Većina vlada poslijeratne Njemačke bila je sastavljena od koalicija.

Sudska podružnica vlade Njemačke

Najviši sud u zemlji je Savezni sud, koji se sastoji od predsjednika suda, potpredsjednika suda i drugih sudaca. Oni su strukturirani u 25 senata koji su dalje organizirani u 12 civilnih panela, 8 posebnih panela i 5 kaznenih vijeća. Savezni ustavni sud sastoji se od 2 vijeća, od kojih je svaki podijeljen u 3 komore od kojih svaki ima osam članova i predsjednika. Izborno povjerenstvo za suce je odgovorno za izbor sudaca Saveznog suda, a oni se sastoje od tajnika pravosuđa iz 16 administrativnih država, a 16 članova imenuje Savezni parlament, a ostale suce imenuje predsjednik Njemačke., Suci služe do navršene 65. godine života kada se penzioniraju. Polovicu sudaca Saveznog ustavnog suda bira Zastupnički dom, a drugu polovicu bira senat, a oni služe za mandat od 12 godina i odlaze u mirovinu u dobi od 68 godina. U Njemačkoj postoje i drugi podređeni sudovi koji uključuju: Savezni upravni sud, Savezni socijalni sud i Savezni sud za financije. Svaka od 16 država ima svoje ustavne sudove i hijerarhiju i specijalizirane sudove