Zemlje s najvećim padom emisija staklenika tijekom posljednjih 26 godina

Staklenički plinovi

Staklenički plinovi uključuju metan, dušikov oksid, ugljični dioksid i ozon. Oni se skupljaju u atmosferi i apsorbiraju sunčevo zračenje, dio kojeg se vraća u atmosferu i zagrijava površinu Zemlje. Dok su neki staklenički plinovi potrebni za održavanje održivih temperatura (bez njih, prosječna temperatura bi bila 0 stupnjeva), iznad normalnih razina stakleničkih plinova pridonosi globalnom zatopljenju. Globalno zagrijavanje ima negativne posljedice na ekosustave i bioraznolikost u cijelom svijetu. Održane su međunarodne konvencije kako bi se raspravilo kako zemlje mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi kontrolirale i smanjile globalno zagrijavanje. Neke su zemlje uspjele značajno smanjiti svoje emisije od 1990. godine. O njima se govori u ovom članku.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Obala Slonovače

Od 1990. godine, Obala Bjelokosti u Africi uspjela je smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za nevjerojatnih 78% radeći s Programom Ujedinjenih naroda za okoliš. Ova zemlja poduzela je mjere za uvođenje novih tehnologija za povećanje energetske učinkovitosti, uvođenje energetskih pregleda industrije i korištenje energije biomase. Plan je također uključivao ciljeve pošumljavanja kako bi se nadoknadile emisije ugljika, zaštita šuma i zelenih površina te poboljšalo plodnost tla u poljoprivrednom sektoru.

Surinam

Surinam, južnoamerička zemlja i Island, nordijska otočna zemlja, također su postigli značajan napredak u smanjenju stakleničkih plinova. Od 1990. te su zemlje zabilježile smanjenje emisija od 75%. Surinam ima dugu povijest zaštite svojih prirodnih resursa, zapravo, 94% zemljišta je ostalo šumovito tijekom godina koje je uspjelo apsorbirati oko 350 milijuna tona ugljičnog dioksida. Osim toga, Surinam se oslanja na hidroenergiju za proizvodnju svojih potreba za električnom energijom.

Island

Island je također uvijek održavao niske razine emisija stakleničkih plinova i nastavlja se obvezivati na povećanje smanjenja emisija. Ova otočna nacija je globalni lider u inicijativama za čistu energiju i proizvodi 100% svojih potreba za električnom energijom putem geotermalne ili hidroenergije. Island je također iskoristio svoje geotermalne mogućnosti za grijanje 90% svojih domova i zgrada.

Moldavija

Još jedno veliko smanjenje stakleničkih plinova postignuto je u Moldaviji, gdje su se emisije smanjile za 70% od 1990. godine. Ova zemlja je izradila plan smanjenja stakleničkih plinova slijedeći smjernice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. One su primijenile ove smjernice na energetske, industrijske, šumarske, otpadne i poljoprivredne sektore i danas njihov udio u globalnoj emisiji stakleničkih plinova iznosi samo 0, 03%.

Ostale zemlje sa značajnim smanjenjem od 1990. godine uključuju: Gvajana (-63%), Papua Nova Gvineja (-62%), Gruzija (-62%), Latvija (-59%), Kirgistan (-59%) i Estonija (- 58%).

Implikacije na okoliš

Korištenjem njihovih prirodnih alternativa, te su se zemlje uključile u borbu protiv globalnog zatopljenja korištenjem čišćih izvora energije, promicanjem energetski učinkovitih domova i poduzeća te poboljšanjem industrijske prakse. Bez njihovog sudjelovanja, zemlja bi bila jedan korak bliže opasnim razinama klimatskih promjena i njezinim utjecajima na društva i ekosustave. Zemlje se udružuju kako bi sudjelovale u konferencijama o klimatskim promjenama gdje postižu sporazume o obvezama za emisije stakleničkih plinova. Cilj je bio da globalno zagrijavanje ne bi trebalo premašiti 35 stupnjeva celzijusa, ali ne mogu se sve zemlje složiti oko razine sudjelovanja. Ostala sporna pitanja odnose se na pružanje financijske potpore južnoj hemisferi, jer je provedba zelenih inicijativa često skupa i na podjeli odgovornosti između razvijenih i manje razvijenih zemalja. Manje razvijene zemlje često smatraju smanjenje emisija stakleničkih plinova preprekom industrijalizaciji i napretku, tvrdeći da su sada razvijene zemlje uzrokovale trenutni problem i stoga bi trebale platiti troškove njegovog ukidanja. Bez međunarodne obveze s realnim ciljevima smanjenja, globalne klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem i dalje će dovesti do takvih prirodnih katastrofa kao što su suše, tornadi, poplave, oluje, šumski požari i gubitak biološke raznolikosti biljaka i životinja.