Kada je Armenija dobila neovisnost?

Armenija je zemlja u kojoj nema izlaza na more u južnom Kavkazu u Euroaziji i dio je zapadne Azije. Moderna Armenija bila je članica Sovjetskog Saveza prije stjecanja neovisnosti 1991. godine. Trenutno se njome upravlja kao jedinstvena demokratska država s višestranačkim sustavom. Država ima jednodomni parlament, predsjednik je predsjednik države, a premijer je šef vlade. Armenski je službeni jezik u Armeniji, a ruski je drugi jezik koji se najčešće govori. Kršćanstvo je dominantna religija u Armeniji. Nacionalna prijestolnica Armenije je Yerevan.

Zemljopis Armenije

Armenija se nalazi na armenskom gorjem području zapadne Azije i dijeli granice s Gruzijom, Azerbejdžanom, Turskom i Iranom. Zemlja je kopna i prostire se na površini od približno 29.743 četvornih kilometara. Teren Armenije je uglavnom planinski, a obiluje brojnim rijekama koje se brzo kreću i malim šumskim pokrivačem.

Kratka povijest

Armenija je među prvim zemljama koje su prihvatile kršćanstvo kao državnu religiju. Istočna Armenija osvojila je Rusko carstvo početkom 19. stoljeća. Tada je većina zapadne Armenije još bila pod Osmanskim Carstvom. Prva Republika Armenija osnovana je 1918. godine nakon ruske revolucije. Tijekom revolucije sve su se ne-ruske zemlje proglasile neovisnima nakon raspada Ruskog carstva. Dana 4. ožujka 1922. Armenija je postala utemeljiteljica Sovjetskog Saveza i ostala je dio Sovjetskog Saveza sve do kolapsa 1991. godine.

Put do neovisnosti

Žednja Armenije za neovisnošću počela je osamdesetih godina tijekom razdoblja Gorbačova, kada je zemlja počela zahtijevati bolje upravljanje okolišem, posebice kao odgovor na sovjetske tvornice koje su nemarno emitirale zagađivače. Sukobi u regiji Nagorno-Karabakh proizveli su više napetosti, kao i potres, ali Gorbačov nije mogao odgovoriti na potrebe Armenije. Armenci su stoga odlučili da se trebaju boriti za vlastitu dobrobit i formirali su nezavisnu vojsku 1990. godine. U raznim dijelovima unije izbili su oružani sukobi, a većina ubijenih bili su Armenci, a Armenci koji su živjeli u Azerbejdžanu također su bili prisiljeni pobjeći natrag na njihovu domovinu. Kao rezultat toga, Armenija je proglasila svoj suverenitet 23. kolovoza 1990. Dana 17. ožujka 1991. Armenija je, zajedno s nekoliko drugih zemalja Sovjetskog Saveza, bojkotirala referendum kojim je trebalo utvrditi hoće li Sovjetski Savez ostati ujedinjen ili ne.

Dan nezavisnosti

Moderna Republika Armenija postala je potpuno neovisna 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza. Neovisnost je proglašena 21. rujna 1991. godine, nakon neuspjelog državnog udara u kolovozu. Međutim, unatoč toj deklaraciji, Armenija nije odmah prepoznata kao neovisna država, već se i dalje smatra dijelom Sovjetskog Saveza. Tek je 26. prosinca 1991., kada je Sovjetski Savez službeno raspušten, neovisnost Armenije postala međunarodno priznata.