Što je nesreća u Goianiji?
Nesreća u Goianiji bila je radioaktivna nesreća koja se dogodila u Goianiji, glavnom gradu države Goiás u Brazilu. Nesreća u Goianiji dogodila se 13. rujna 1987. godine. U incidentu su izgubljena četiri života, a tisuće ljudi trebalo je pregledati radi radioaktivnog onečišćenja. Smatra se da je taj incident jedan od najgorih nuklearnih katastrofa koje se dogodilo.
Događaji koji vode do nesreće
Godine 1985. Institut Goiano de Radioterapia (IGR) pomaknuo je svoj primarni položaj ostavivši za sobom jedinicu za teleterapiju u napuštenoj zgradi. Godine 1987. jedan od vlasnika IGR-a pokušao je ukloniti neke predmete koji su ostali na ovom mjestu; međutim, policajci su ga blokirali. Direktor Ipasaga, Saura Taniguti, upotrijebio je policijske snage kako bi spriječio Carlosa Bezerru da ukloni sve predmete koji su ostali u zgradi. Nakon ovog incidenta, sud je izdao zaštitare kako bi zaštitio ovu lokaciju. Tijekom tog razdoblja, vlasnici IGR-a napisali su brojna pisma upućena Nacionalnoj komisiji za nuklearnu energiju tražeći od njih dozvolu za uklanjanje teleterapijske jedinice zbog opasnosti koje ovaj objekt predstavlja.
13. rujna 1987. godine nije bilo stražara koji su štitili mjesto gdje je ostala teleterapija. Roberto dos Santos i Wagner Mota, muškarci koji su tražili metalni otpad za prodaju, iskoristili su situaciju i uspjeli ući u prostorije. Rastavili su jedinicu i odnijeli je kući, misleći da je to vrijedan predmet. Raščišćavanje stroja bilo je početak nesreće jer je tada bilo oslobađanje zračenja.
Učinci nesreće Goiania
Nesreća u Goianiji odnijela je najmanje četiri života i utjecala na mnoge druge. Ovi incidenti doveli su do poplava mnogih ljudi u obližnje bolnice. Nakon analize, dokazano je da je 249 osoba nosilo iznimno visoke razine radioaktivnog materijala. Iz te skupine identificirano je 129 osoba koje su imale internu kontaminaciju. Većina ljudi koji su konzumirali više zračenja bili su izloženi većem riziku od raka.
Savezni sud u Goianiji okrivio je Nacionalnu komisiju za nuklearnu energiju da nije poduzela potrebne mjere kako bi spriječila pojavu nesreće. Zbog te greške, Savezni sud u Goianiji naložio je Nacionalnoj nuklearnoj energiji da nadoknadi sve žrtve nesreće u Genovi.
Nakon te nesreće, bilo je potrebno provesti opsežno čišćenje kako bi se izbjeglo daljnje širenje zračenja. Osim što su uklanjali površinski sloj tla s različitih lokacija koje su bile zaražene, kuće su također bile srušene, a sve stavke unutar kuća ispitivane na bilo koji oblik radioaktivnosti. U nekim su kućama ispražnjene kuće i sve stavke testirane na bilo koji oblik radioaktivnosti. Stavke koje nisu imale radioaktivnost bile su umotane u polietilenske vrećice, dok su one koje su bile zaražene zbrinute ili dekontaminirane ovisno o razini kontaminacije. Znanstvenici vjeruju da čak i nakon čišćenja, više od 7 TBq radioaktivnosti nije uklonjeno.
