Pet globalnih rizika koji prijete blagostanju našeg planeta

Planeta Zemlja trenutno se suočava s velikom krizom. Globalna katastrofalna opasnost mogla bi osakatiti ili potpuno uništiti modernu civilizaciju ako se sada ne poduzmu potrebne mjere. Neki izvori takvih rizika su prirodni (kao što je utjecaj asteroida ili supervulkana), dok je većina rizika uzrokovana ljudskim aktivnostima kao što su globalno zagrijavanje, degradacija okoliša i nuklearni rat. Svjetski gospodarski forum procjenjuje rizike i objavljuje godišnje izvješće o riziku . Izvješće naglašava promjene u globalnim rizicima i identificira globalni katastrofalni rizik. Izvješće također istražuje strategije. Izvori podataka za izvješće uključuju osiguravajuća društva, ankete i intervjue. Cilj je izvješća podići svijest o potrebi pristupa s više dionika za ublažavanje globalnih rizika. Pet globalnih rizika koji ugrožavaju dobrobit našeg planeta uključuju;

5. Duboka društvena nestabilnost

Društvena nestabilnost u obliku građanskih nemira, štrajkova i demonstracija ima dalekosežni učinak i nepredvidive posljedice za poduzeća i cijelu zemlju. Prema Svjetskom gospodarskom forumu, društvena nestabilnost, polarizacija i nejednakost u dohotku glavni su trendovi u mnogim zemljama širom svijeta. Socijalna nestabilnost usko je povezana s drugim glavnim globalnim rizicima kao što su nezaposlenost, fiskalna kriza i propale vlade. Ekonomska nejednakost i politička nestabilnost glavni su sastojak socijalne nestabilnosti. Ekonomske nejednakosti usko su povezane s nezaposlenošću i nedovoljnom zaposlenošću. Nezaposlenost mladih ostaje viša od povijesnih trendova unatoč tome što mlađe generacije stječu više razine obrazovanja. Socijalni nemiri su porasli uz nezaposlenost, a socijalni nemiri sada su 10% viši nego prije krize nezaposlenosti prema podacima Međunarodne organizacije rada. Prosvjedi u Grčkoj, Irskoj i Španjolskoj nisu uzrokovani samo nezaposlenošću nego i korupcijom i nejednakostima. Politička reakcija na ekonomsku stagnaciju dovodi do manje sigurnog okruženja za poslovanje. Tvrtke i drugi poslodavci mogu igrati značajnu ulogu u smanjenju socijalne nestabilnosti plaćanjem pravednih plaća i stvaranjem boljeg radnog okruženja koje rješava nezadovoljstvo zaposlenika zbog gubitka društvene jednakosti.

4. Kriza hrane

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu, milijarde ljudi diljem svijeta izloženo je gladi. Kriza hrane sada je od većeg interesa nego ikada prije. Cijene hrane se stalno povećavaju. Svjetska kriza hrane je sve samo ne prirodno uzrokovana. Iskrivljene poljoprivredne politike, neodrživa poljoprivreda i nepravedna trgovina potisnuli su prehrambeni sustav na opasnu razinu i povećali jaz između utjecaja i siromašnih. Obitelji i zajednice širom svijeta nisu usvojile moderne tehnologije koje bi povećale proizvodnju i eliminirale krizu s hranom. Globalna glad može se pratiti prije 30 godina prije nego što su se mediji usredotočili na to. Međunarodna organizacija nije predvidjela krizu jer su cijene hrane i dalje bile stabilne. Premještanje usjeva prehrambenih kultura u 2006. godini označilo je početak nestašice hrane. Globalna kriza s hranom uzrokovana je lošim vremenskim uvjetima, niskim rezervama žitarica, visokim cijenama nafte, povećanjem potrošnje mesa, špekulacijama i preusmjeravanjem žitarica na agrogorivo. Provedeno je nekoliko mjera kojima bi se preokrenula kriza s hranom, uključujući podupiranje domaće proizvodnje, zaustavljanje širenja agrogoriva, demokratizaciju prehrambenog sustava i promicanje povratka malim poljoprivrednim gospodarstvima.

3. Ekstremni vremenski događaji

Globalno zagrijavanje izazvalo je druge promjene u klimi i vremenskim uvjetima. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećale su broj i ojačale neke ekstremne vremenske prilike u posljednjih 50 godina. Ekstremni događaji kao što su toplinski valovi, suše, poplave i tornada utjecali su na različite dijelove svijeta što je dovelo do nekoliko smrtnih slučajeva, raseljavanja ljudi i uništenja imovine vrijedne milijarde dolara. Suša je dobro poznati čimbenik koji doprinosi globalnoj gladi i krizi s hranom. Suša karakterizira dugotrajna nestašica vode i može trajati mjesecima ili čak godinama, što ima značajan utjecaj na ekosustav i poljoprivredu. Suša je izravno utjecala na troškove proizvodnje hrane i smanjenu proizvodnju energije. Milijunima ljudi u Africi i Aziji trenutačno je potrebno olakšanje zbog posljedica suše. I divlje životinje i domaće životinje također su pogođeni široko rasprostranjenom sušom. Desetljeća suše također su utjecala na sukobe kao što su Sudan i Čad. Poplave i tornada su normalne pojave u nekim dijelovima svijeta. Na Haitiju su poplave dovele do gubitka života i imovine, uključujući zgrade. Poplave su uzrokovane teškim olujama, teškim pljuskom i uraganima. Drugi ekstremni vremenski uvjeti uključuju ekstremne temperature i klimatske promjene.

2. Neuspjeh ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe

Klimatske promjene značajan su pokretač ekstremnih vremenskih događaja. Klimatske promjene i dalje utječu na okoliš i ljude. Učinci klimatskih promjena povezani su u doglednoj budućnosti zbog dugoročnih učinaka stakleničkih plinova. Rizici povezani s klimatskim promjenama prešli su s hipotetskog na izvjesno zbog nedostatka odgovarajućih mjera za njihovo ublažavanje. Opseg klimatskih promjena i njihov utjecaj ovise o akcijama koje se poduzimaju. Smanjenje emisije stakleničkih plinova nužan je korak ka smanjenju ili uklanjanju utjecaja klime kao što su ekstremni vremenski događaji. Neuspjeh ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama predstavlja značajan rizik za buduće generacije. Klimatske promjene izravno utječu na nestašicu vode i ekstremne vremenske prilike. Ekstremno vrijeme dovelo je do ekonomskih i socijalnih posljedica. Očekuje se da će se ekstremni vremenski događaji odvijati češće i u većoj mjeri nego prije zbog neuspjeha u ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena.

1. Kriza vode

Voda je vitalni resurs širom svijeta. Zdravlje zajednice određeno je količinom i kvalitetom vode kojoj raspolaže. Potražnja za čistom i sigurnom vodom nadmašuje opskrbu koja dovodi do krize vode. Većina nesigurnih izvora vode nalazi se u udaljenim i ruralnim područjima, što dovodi do visoke stope smrtnosti od bolesti koje se prenose vodom. Obitelji također troše većinu svojih prihoda na traženje zdravstvenih usluga. Žene i djeca hodaju na duge staze i satima sakupljaju vodu pa time propuštaju važne aktivnosti koje stvaraju dohodak. Djeci također nedostaje škola jer moraju uzeti vodu ili su bolesni od bolesti koje se prenose vodom. U Africi više od 332 milijuna ljudi nema pristup vodi. Broj se vjerojatno povećava ako se ne poduzmu potrebne mjere za ublažavanje suše i dostupnosti sigurne vode. Kriza vode odgovorna je za godišnji gubitak od preko 24 milijarde dolara, kao i za gubitak života. Dijete umire svake minute zbog nedostatka vode ili bolesti koje se prenose vodom. Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne agencije upozorile su da će se kriza nastaviti ako vlade ne podrže napore na ublažavanju.