Zemlje koje primaju najmanju pomoć za razvoj

Službena razvojna pomoć (ODA) mjera je iznosa financijskih sredstava i drugih oblika pomoći koje jedna zemlja daje drugoj, kako bi podržala potrebne funkcije u zemlji koja prima pomoć. Zemlja može odlučiti pružiti takvu pomoć iz više različitih razloga. Uobičajeni razlozi za pozajmljivanje uključuju i to kao gestu odobravanja političkih politika druge zemlje ili kao sredstvo jačanja saveza u svrhu nacionalne obrane. Tipično, zemlja koja daje takvu pomoć imat će veću dostupnost resursa koji su posuđeni nego država primateljica.

Načini i sredstva izdataka ODA-e

Neto službena razvojna pomoć obično se isplaćuje u obliku zajma ili višestrukih zajmova koji se daju pod koncesijskim uvjetima. Uvjeti koncesije navode specifičnosti takvih rasporeda i principa otplate tih potpora. Druge isplate mogu uključivati ​​potpore koje nude službene agencije članova DAC-a (Odbora za razvojnu pomoć), međunarodnog odbora koji u velikoj mjeri upravlja takvom pomoći i njezinim uvjetima na globalnoj razini. Ostale službene agencije uključene u ODA mogu uključivati ​​bilo koje multilateralne institucije, uključujući zemlje koje nisu članice DAC-a, a koje imaju za cilj poboljšanje gospodarskog razvoja i dobrobiti unutar teritorija i zemalja koje mogu biti primatelji ODA. Ovi će krediti nositi element potpore od najmanje 25 posto i bit će izračunati uz diskontnu stopu od 10 posto.

Zemlje s najmanjom neto službenom razvojnom pomoći u odnosu na bruto nacionalni dohodak (BND) primaju male iznose ODA-e iz različitih razloga. Povremeno, zemlja koja odobrava takve potpore može odlučiti da više nije vrijedno vremena i resursa za ulaganje u pružanje pomoći. Slično tome, kada se raspoloživi resursi od zajmodavca smanji ili ponestane, ili kada drugi čimbenici pomoć ne postanu povoljni u diplomatskom smislu, pomoć se često zaustavlja.

Japan i Peru: studija slučaja u odnosima s ODA

Na primjer, za naciju Perua, Japan je nekada bio zemlja koja je ponudila velike količine ODA za peruanski razvoj, ali je potom odlučila prestati s njihovom pomoći iz diplomatskih razloga. To je bio glavni čimbenik koji je pridonio kada je bivši peruanski predsjednik Alberto Fujimori neočekivano podnio ostavku iz predsjedništva zbog sramote zbog neuspjelog diplomatskog nastupa. Optužen je za prijevaru i ubojstvo i odlučio je otići. Godine 2000. napustio je Peru da bi živio u Japanu. Pet godina kasnije uhvaćen je u posjetu Čileu i izručen Peruu. Nakon što je osuđen, osuđen je na 25 godina zatvora. Ipak, oni koji su u to vrijeme bili zaduženi za peruanska i japanska ministarstva vanjskih poslova potvrdili su da su razlozi za smanjenje ODA više zbog industrijskih razloga. Navedeno je da je Peru odlučio prestati surađivati ​​s Japanom na planovima za industriju, pa je stoga potpora otkazana. Novi predsjednik, Alejandro Toledo, nakon toga je uzeo vrijeme da formulira novi plan za peruansku ekonomsku politiku i njezine smanjene inozemne kapitalne resurse.

Diplomacija gradi mostove za resurse vanjske pomoći

Kada zemlja prolazi kroz diplomatske napetosti, to može utjecati na cjelokupno gospodarstvo i zemlje koja prima pomoć, kao i zemlje zajmodavca. Kao posljedica takvih promjena, cjelokupna struktura nacionalne ekonomije i vanjskih odnosa može postati nestabilna. Zemlje koje primaju najmanju neto službenu razvojnu pomoć kao postotak njihovog BND-a često se susreću s diplomatskim komplikacijama sa zemljama koje bi im mogle posuditi pomoć, a često i zbog toga mogu biti financijski ugrožene. Često puta, kao što je Peru otkrio, ono može napustiti gospodarstvo bez uspostavljenog dogovora s inozemnim subjektima kako bi olakšalo njihov gospodarski razvoj.

Razvojna pomoć naspram BND-a

  • Prikaz informacija kao:
  • Popis
  • Grafikon
RangZemljaSlužbena razvojna pomoć (% BND-a)
1Indonezija0, 01%
2Venecuela0, 01%
3Panama0, 02%
4Iran0, 03%
5Čile0, 03%
6Kazahstan0, 04%
7Meksiko0, 05%
8Brazil0, 05%
9Ekvatorska Gvineja0, 05%
10Filipini0, 06%
11Urugvaj0, 06%
12Kostarika0, 08%
13Turkmenistan0, 10%
14Alžir0, 10%
15Indija0, 13%
16Antigva i Barbuda0, 13%
17Bjelorusija0, 15%
18Ekvador0, 16%
19Peru0, 19%
20Libija0, 20%
21Kolumbija0, 23%
22Dominikanska Republika0, 25%
23Angola0, 26%
24purica0, 34%
25Južna Afrika0, 36%