Koju vrstu vlade Indonezija ima?

Indonezijska vlada djeluje u okviru predsjedničke predstavničke demokratske republike u kojoj je predsjednik predsjednik države i vlade. Predsjednik, zauzvrat, bira kabinet Indonezije koji čini izvršni ogranak koji održava svakodnevno upravljanje. Pravosudni sustav sastoji se od raznih sudova koji slušaju i rješavaju unutarnje slučajeve u zemlji. Vrhovni sud je najviši pravosudni sustav u zemlji dok Nacionalna komisija ombudsmana nadzire slučajeve protiv države. MPR funkcionira u formaliziranju širokih okvira državnih politika, inaugurirajući predsjednika i podržavajući i mijenjajući ustav. Indonezijski Ustav upravlja državom.

Ustavni okvir

Indonezijski ustav iz 1945. daje izvršnoj vlasti većinu ovlasti, osobito predsjednika. Također, zakon predviđa Vijeće vrhovnog savjetnika, tijelo predsjedničkih savjetnika čiji savjet nije pravno obvezujući, kao i daje predsjedniku ovlasti za imenovanje Vrhovnog odbora za reviziju koji financira državno financiranje. Ustav predviđa da bi Narodna savjetodavna skupština trebala izabrati predsjednika i potpredsjednika svakih pet godina. Zakon je 1999. godine ograničio predsjednika na dva mandata. Godine 2004. novi je zakon odredio da se oba lidera biraju izravno. Općenito, Ustav diktira funkciju i strukturu vlade, izdvaja temeljna prava građana i čuva nacionalne kulturne standarde.

Izvršna vlast indonezijske vlade

Građani Indonezije moraju glasati i za predsjednika i za potpredsjednika na petogodišnji mandat. Predsjednik je šef države, vrhovni zapovjednik indonezijskih oružanih snaga i odgovoran je za održavanje unutarnjeg upravljanja, vođenje domaćih politika i vanjskih poslova. On ili ona imenuje ministre. Predstavnici upravljaju gospodarskim pitanjima, obranom, obrazovanjem, poljoprivredom, vanjskim poslovima i vjerskim pitanjima. Predsjednik određuje broj i prirodu ministara.

Zakonodavni ogranak Vlade Indonezije

Narodna savjetodavna skupština poznata kao Majelis Permusyawaratan Rakyat (MPR) čini zakonodavni ogranak vlade. Zemlja je 2004. godine usvojila dvodomni parlamentarni sustav i stvorila Vijeće regionalnih predstavnika (Dewan Perwakilan Daerah, DPD) i Vijeće narodnih predstavnika (Dewan Perwakilan Rakyat, DPR) kao gornji dom. Četiri petine mjesta u MPR-u pripada donjem domu, a članovi se biraju putem nacionalnog sastava nestranačkog kandidata. S druge strane, pripadnici DPR-a biraju se izravno iz sustava udjela u pokrajini gdje birači glasuju za pojedince i pojedine stranke. Svaki član zakonodavnog tijela služi petogodišnji mandat. Podružnica podupire i mijenja ustav, inaugurira predsjednika i formalizira opće crte državne politike.

Sudstvo

Najviša razina u pravosudnom sustavu je indonezijski Vrhovni sud koji djeluje na saslušanju konačnih žalbi o prestanku primjene i pregleda predmeta. Predsjednik imenuje suce na Vrhovnom sudu. Državni sud (Pengadilan Negeri) je mjesto gdje se većina građanskih sporova pojavljuje. Trgovački sud rješava pitanja poput insolventnosti i stečaja, dok Državni upravni sud (Pengadilan Tata Negara) sluša upravne zakone i predmete protiv vlade. Ustavni sud (Mahkamah Konstitusi) osporava zakonitost zakona, raspuštanje političkih stranaka, opće izbore i opseg ovlasti državnih institucija; i vjerski sud (Pengadilan Agama) bavi se kodificiranim slučajem šerijatskog prava. Pravosudno povjerenstvo (Komisi Yudisial) nadzire te suce. Nacionalna komisija ombudsmana nadzire djela koja je počinila država.

Lokalna vlada Indonezije

Indonezija ima 30 provincija (Provinsi, Propinsi), plus dva posebna okruga (Daerah Istimewa) Aceha na sjeveru Sumatre i Yogyakarta u središnjoj Javi, i Specijalni glavni grad (Daerah Khusus Ibukota, gradska Jakarta. Administrativna područja se podudaraju s tradicionalnim područjima manji otok s prirodnim obilježjima koji služe kao granica, a na većem otoku administrativne su granice pojednostavljene složene tradicije i kulturne podjele, a od 1999. godine gradski i općinski čelnici biraju se izravnim lokalnim izborima. Sela ili skupine sela u ruralnim (izabrani čelnici) i gradska područja (imenovani čelnici) povezuju ljude i središnju vladu.Obično u selu postoje dvije razine susjedske organizacije, zajednica udruge (rukun warga) i udruge susjedstva (rukun tetangga) osobe.

Vanjski odnosi Indonezije

Tijekom Suhartovog vremena kao predsjednika, zemlja je izgradila snažne odnose s SAD-om i zategnute veze s NR Kinom zbog indonezijskih domaćih napetosti i antikomunističke politike. Indonezija je jedan od osnivača ASEAN-a, a time i član ASEAN-a + 3, kao i samit Istočne Azije. Indonezijska vlada surađuje sa SAD-om na eliminiranju islamskog fundamentalizma i terorističkih skupina. Sadašnji predsjednik je Joko Widodo koji je na dužnosti od 20. listopada 2014. godine.