Koja je najhladnija rijeka na svijetu?
Najhladnija rijeka na svijetu najčešće se navodi kao Neretva, koja teče kroz Bosnu i Hercegovinu iu Hrvatsku. Rijeka, poznata i kao Narenta, čini dio šire regije jadranskog bazena i uliva se u Jadransko more. Sliv rijeke pokriva ukupnu površinu od 4.010 kvadratnih milja. Neretva počinje u planinama Dinarida na 4.026 metara nadmorske visine, gdje je formirana oticanjem triju velikih ledenjaka i podzemnim izvorom ispod planine Jabuke. Ta visoka nadmorska visina pridonosi njezinim ekstremno niskim temperaturama, koje su prosječne malo iznad točke smrzavanja. Hladne temperature rijeke koncentrirane su u Gornjoj Neretvi.
Neretva teče u dužini od 140 milja, od čega 129 milja protječe kroz Bosnu i Hercegovinu, preko baze vapnenačke i dolomitne stijene koja čini sustav špilja i vrtača. Ta geološka značajka znači da se Neretva smatra krškom rijekom i najduža je te vrste koja protječe kroz istočni dio Jadranskog bazena. Rijeka je poznata po čistoj, čistoj vodi i dubokoj zelenkasto-plavoj boji.
Divljina najhladnije rijeke
Gornja Neretva i njezina okolica dom su brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Naime, u rijeci se nalazi približno jedna četvrtina svih europskih vrsta riba. Neki istraživači procjenjuju da je nešto više od 10% tih riba endemskih za ovu regiju. Tri primjera endemičnih riba su mramorna pastrmka, neretvanska softmouth pastrva i tootrout. Svaka od ovih vrsta pripada obitelji Salmonidae i također su klasificirane kao ugrožene. Razvoj ui oko rijeke rezultirao je značajnim uništavanjem staništa, što je utvrđeno kao primarni razlog za ugroženi status očuvanja tih vrsta.
Prijetnje okoliša
Neretva i okolno slivno područje rijeke suočeni su s nizom ekoloških prijetnji. Kao što je spomenuto, razvoj na ovom području uzrokovao je značajno uništavanje staništa, što je rezultiralo padom broja populacija. Neki od najrazornijih razvojnih projekata na ovoj rijeci su hidroelektrane. Četiri velike hidroelektrane izgrađene su uz rijeku, koje se oslanjaju na brojne brane za stvaranje energije za okolna područja. Drugi razvojni projekt koji je imao štetne učinke na Neretvu su Gornji horizonti. Ovaj relativno novi projekt dovodi podzemne vode iz sliva i preusmjerava ih u hidroelektranu za proizvodnju energije.
Osim toga, neretvanski ekosustav je ugrožen invazivnim vrstama. Jedna od najraširenijih invazivnih vrsta u rijeci je smuđ, za koji se vjeruje da je nastao u Ramskom jezeru. Vrsta se preselila iz jezera u rijeku Rama i naposljetku se probila u Neretvu. Prvo viđenje smuđa zabilježeno je 1990-ih. Uvođenje ove vrste u ekosustav rezultiralo je padom broja domaćih riba, uključujući bijeli klen, mramornu pastrmku, jadransku Dace i neretvansku softmouth pastrvu.
