Vjerska demografija Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je nacija koja ima nekoliko religija, uključujući islam, kršćanstvo (predominantno pravoslavne i rimokatoličke), nezavisne religije i ateiste. Ateisti se odnose na nereligijske pripadnike populacije. Zemlja je doživjela česte ratove koji su vidjeli promjene u sastavu vjera. Međutim, islamska zajednica je još uvijek dominantna vjera u zemlji. U Bosni i Hercegovini postoje tri dominantne etničke skupine: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Bošnjaci su uglavnom pristaše islamske vjere, dok su Srbi češće sljedbenici Istočne pravoslavne crkve, a Hrvati su uglavnom rimokatolici.

islam

Tijekom otomanske vladavine, muslimani iz drugih zemalja bježeći od ratova migriraju u Bosnu i Hercegovinu, čime se povećava broj muslimana u zemlji. Drugi čimbenik koji je doveo do povećanja islamske populacije bila je pretvorba nemuslimana u religiju islama. Na kraju otomanske vladavine muslimani su imali najveću populaciju. Trenutno, islam je i dalje najpopularnija religija u Bosni i Hercegovini sa 51%. Većina muslimana su Bošnjaci koji također čine najveći dio stanovništva cijele zemlje (48%). Iako je građanin Bosne i Hercegovine poznat kao Bosanac, u zemlji postoji razlika između hercegovačkog i bosanskog i često se održava regionalni, ali ne i etnički identitet. Razmaci između različitih etničkih skupina bili su uobičajeni prije 1990. godine, ali ekstremistička politika koja je bila povezana s Miloševićem uzburkala je nepovjerenje koje je dovelo do etničkog čišćenja koje je ostavilo milijune mrtvih ili beskućnika.

Pravoslavni kršćani

Pravoslavno kršćanstvo je drugo najveće vjersko društvo u Bosni i Hercegovini nakon islama i najraširenija denominacija kršćanske religije u zemlji. Kada su Osmanlije osvojile Kraljevinu Bosnu oko 1463. godine, stvorile su radikalne promjene u vjerskoj strukturi u Bosni i Hercegovini. Razdoblje je bilo vrijeme kada se islam počeo ukorijeniti, ali se i pravoslavno kršćanstvo širilo u zemlju, a sultan Mehmed obećao je zaštititi pravoslavlje. Stoga je pravoslavna crkva uživala izvjesnu potporu otomanske vladavine. Osmanlije su u Bosnu i Hercegovinu uveli i neke pravoslavne sljedbenike iz drugih balkanskih zemalja. Pravoslavni kršćani trenutno čine 31% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Mnogi od tih pravoslavnih članova su uglavnom Srbi.

Rimokatolici

Rimokatolici nisu bili vrlo česti u prošlosti Bosne. Međutim, oni su već dugo prisutni u regiji, iako u manjem broju. Tijekom vladavine Otomanskog carstva najviše je bilo oko 50.000 katolika. Mnogi rimokatolici, uz veliki broj pravoslavnih kršćana, pobjegli su tijekom otomanske vladavine. Pobjegli su u Hrvatsku i Sloveniju gdje su se naselili. Postojeće statistike pokazuju da je broj katolika i dalje manji u odnosu na muslimane i pravoslavce. Katolici čine 15% ukupnog stanovništva, od kojih su većina hrvatske etničke skupine.

Ostale religije i ateisti

Za vrijeme osmanske vladavine druge religije koje su danas viđene uglavnom nisu bile uspostavljene u zemlji. Međutim, s krajem otomanske vladavine, neke druge protestantske religije su se povećale zbog ulaska stranaca u zemlju. Mali dio stanovništva identificira se kao nereligiozni ili ateistički, a čine 3% ukupnog stanovništva. Te su zajednice među marginaliziranom manjinom u zemlji.

Religija u bosanskom društvu i kulturi

Religija u Bosni i Hercegovini doživjela je mnoge promjene tijekom godina, i dio je svakodnevnog života mnogih građana, što izravno utječe na njihove društvene i kulturne poglede. Došlo je do diskriminacije na temelju vjerskih uvjerenja, pa čak i vjerske nesnošljivosti. Neki vjerski objekti korišteni su za izazivanje vjerskih ili etničkih napetosti i sukoba te za političku svrsishodnost.