Glavne regionalne ekonomske organizacije u Africi

Ujedinjenje Afrike bilo je ključno pitanje o kojem se raspravljalo od kolonijalnog razdoblja na kontinentu. Brojne organizacije su postavljene kako bi san postao stvarnost. Ujedinjenje kontinenta inspiriralo je osnivanje najveće afričke ekonomske organizacije, Afričke ekonomske zajednice, koja se sastoji od svih afričkih zemalja. Sama organizacija je sastavljena od regionalnih ekonomskih blokova, također poznatih kao njezini stupovi.

Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država

Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država jedna je od glavnih afričkih ekonomskih blokova. Kao što sindikalni naziv označava, trgovinski blok čine afričke zemlje koje se nalaze na zapadnom dijelu kontinenta. Ukupno 15 zemalja čini članicu ECOWAS-a. Te zemlje kumulativno pokrivaju površinu od preko 1, 97 milijuna četvornih milja i populaciju od 0, 349 milijardi ljudi. Službeni jezici koji se koriste tijekom postupka sindikata su engleski, portugalski i francuski. Ova regionalna gospodarska organizacija uspostavljena je 1975. godine kao dio "Lagoskog ugovora", čija je jedina svrha bila integracija gospodarstava zemalja članica uklanjanjem značajnih prepreka trgovini. Budući da se zapadne afričke zemlje često bore s građanskim ratovima i političkim potresima, tijelo se također uključuje u mirovne aktivnosti među zemljama članicama. Godine 1991. države članice dogovorile su se o ustroju pravosudnog ogranka sindikata, Suda pravde Zajednice čiji je mandat zaštititi građane od kršenja ljudskih prava.

Istočnoafrička zajednica

Istočnoafrička zajednica je još jedan važan trgovinski blok u Africi. Zemlje članice u regionalnom bloku su sve s istočnog dijela kontinenta i uključuju Keniju, Ruandu, Tanzaniju, Ugandu, Južni Sudan i Burundi. Sa sjedištem u Aruši, Tanzanija, trgovinski blok pokriva ukupnu površinu od 0, 952 milijuna četvornih milja i dom je više od 168 milijuna ljudi. Istočnoafrička zajednica ima kumulativni BDP od 0, 232 milijarde dolara. Istočnoafrička zajednica je među najintegriranijim od svih trgovinskih blokova u Africi, budući da ima područje slobodne trgovine i iako u EAC-u trenutno ima šest priznatih valuta, postoje planovi za uspostavljanje zajedničke valute koja će se univerzalno koristiti u svim članicama. Države. Regionalni blok osnovan je 1967. godine, no unutarnje svađe dovele su do njegovog kolapsa 1977. godine, prije nego što je kasnije obnovljen 2000. godine.

Ekonomska zajednica država Srednje Afrike

Gospodarska zajednica država središnje Afrike je još jedan važan međuvladin trgovinski blok na kontinentu. Regionalna gospodarska organizacija osnovana je u listopadu 1983. ECCAS je jedini regionalni blok u kojem se engleski ne koristi kao radni jezik, s francuskim, portugalskim i španjolskim kao službenim jezicima organizacije. Sa sjedištem u Librevilleu, Gabon, regionalna gospodarska organizacija sastoji se od 10 zemalja. Procjenjuje se da bruto domaći proizvod ove ekonomske organizacije iznosi 0, 289 milijardi dolara.

Južnoafrička zajednica za razvoj

Druga važna ekonomska organizacija u Africi je južnoafrička zajednica za razvoj, poznata po svojoj akronimu SADC. Međuvladin blok sastoji se od 16 zemalja, svih zemalja izvučenih iz južne i središnje Afrike, a sjedište ima sjedište u Gaboroneu, Bocvana. Portugalski, francuski i engleski su uspostavljeni kao službeni jezici organizacije. Osnovna svrha multinacionalne organizacije je integracija ekonomskih i političkih odnosa među svojim zemljama članicama. SADC pokriva područje od 3, 815 milijuna četvornih kilometara, što ga čini najvećim međuvladinim organizacijama u Africi i dom je oko 277 milijuna ljudi. Kumulativni BDP ekonomskog bloka procjenjuje se na 0, 909 milijardi dolara.

Međuvladina uprava za razvoj

Međuvladina uprava za razvoj je ekonomski blok koji pokriva Afrički rog. Regionalni blok pokriva ukupnu površinu od 2.009 milijuna kvadratnih milja i ima kombinirani bruto domaći proizvod od 0.326 milijardi dolara. Južni Sudan, Uganda, Kenija, Eritreja, Somalija, Etiopija, Sudan i Džibuti su zemlje koje sačinjavaju Međuvladino tijelo za razvoj, sa sjedištem u gradu Džibuti, Džibuti. IGAD je osnovan 1996. godine i prethodio mu je još jedan veliki trgovinski blok u regiji, IGADD (Međuvladina uprava za suše i razvoj). Eritreja se pridružila regionalnoj organizaciji 1993., povukla članstvo 2007. godine, ali je kasnije primljena 2011. godine. Engleski je priznat kao službeni jezik u ekonomskom bloku.

Zajednica Sahel-saharskih država

Zajednica sahelsko-saharskih država jedna je od najvećih afričkih gospodarskih organizacija, budući da se sastoji od 29 zemalja članica, najviše afričkih trgovinskih blokova. Ove zemlje članice izvučene su iz regije Sahel-Sahara na kontinentu, šireći se od Senegala na zapadu do Somalije na istoku. Regionalni trgovinski blok osnovan je 1998. godine kao rezultat summita vladinih čelnika organiziranog u Tripoliju. Regionalni ekonomski blok trenutno ima sjedište u Tripoliju, u Libiji. U skladu s ekonomskom integracijom zemalja, organizacija planira izgraditi željeznicu koja će povezivati ​​zemlje članice. Trgovinska organizacija ima četiri službena radna jezika, najviše u Africi.

Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku

Drugi trgovinski blok u Africi je zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku, koje se obično naziva svojim akronimom; COMESA. Osnovana 1994. godine, COMESA se sastoji od 19 zemalja članica, izvučenih iz središnjeg, istočnog i sjeveroistočnog dijela kontinenta, s ukupnim BDP-om od 1, 01 milijarde dolara. Kenija, Etiopija, Libija, Sudan, Madagaskar, Zambija, Eritreja, Sejšeli, Džibuti, Malavi, Uganda, Ruanda, Svazilend, Mauricijus, Egipat, Liberija, Zimbabve, DRC i Burundi su zemlje pod trgovinskim blokom. Engleski, portugalski i francuski su priznati kao tri službena jezika. Sudski ogranak trgovinskog bloka poznat je kao sud COMESA koji je nadležan za sporove između država članica.

Unija Arapskog Magreba

Drugi stup Afričke ekonomske unije je Unija arapskog Magreba, trgovinski blok koji pokriva sjeverozapadnu Afriku, poznatu kao afrička regija Magreb. Ekonomski blok pokriva ukupnu površinu od preko 2.332 milijuna kvadratnih milja i ima ukupno više od 98.517 milijuna stanovnika. Maroko, Tunis, Libija, Alžir i Mauritanija su zemlje članice gospodarske organizacije, sa sjedištem u Rabatu, Maroko. Unija arapskih Magreba osnovana je u veljači 1989. s ciljem olakšavanja ekonomske integracije među zemljama Magreba i omogućila da arapski bude službeni jezik. Gospodarska organizacija ima BDP od 0, 579 milijuna dolara.

Glavne regionalne ekonomske organizacije u Africi

RangNaziv organizacijeDatum izradeZemlje članiceKumulativni BDP (u milijunima američkih dolara)
1Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država28. svibnja 1975Benin, Burkina Faso, Cape Verde, Gambija, Gana, Gvineja Bisao, Gvineja, Obala Slonovače, Liberija, Mali, Niger, Nigerija, Senegal, Sierra Leone, Togo657
2Istočnoafrička zajednica30. studenog 1999. godineBurundi, Kenija, Uganda, Ruanda, Tanzanija232
3Ekonomska zajednica država Srednje Afrike18. listopada 1983Angola, Burundi, Kamerun, Srednjoafrička Republika, Kongo, Demokratska Republika Kongo, Gabon, Gvineja, São Tomé i Príncipe, Čad289
4Južnoafrička zajednica za razvoj17. kolovoza 1992Angola, Bocvana, Lesoto, Madagaskar, Malavi, Mauricijus, Mozambik, Namibija, Demokratska Republika Kongo, Sejšeli, Južna Afrika, Svazilend, Tanzanija, Zambija, Zimbabve909
5Međuvladina uprava za razvoj25. studenog 1996Džibuti, Etiopija, Kenija, Uganda, Somalija, Sudan, Južni Sudan326
6Zajednica Sahel-saharskih država4. veljače 1998Benin, Burkina Faso, Centralnoafrička Republika, Comores, Džibuti, Egipat, Eritreja, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bissau, Obala Bjelokosti, Kenija, Liberija, Libija, Mali, Maroko, Mauritanija, Niger, Nigerija, Sao Tome i Principe Senegal, Sierra Leone, Somalija, Sudan, Čad, Togo, Tunis1, 692
7Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku5. studenog 1993Burundi, Comores, Džibuti, Egipat, Eritreja, Etiopija, Kenija, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mauricijus, Uganda, Demokratska Republika Kongo, Ruanda, Sejšeli, Sudan, Svazi, Zambija, Zimbabve1011
8Unija Arapskog Magreba17. veljače 1989Alžir, Libija, Maroko, Mauritanija, Tunis579