Zimske olimpijske igre: alpsko skijanje

Alpsko skijanje, poznato i kao skijaško spustanje, rekreacija je ili sport koji uključuje sklizanje po snijegom prekrivenim brdima koristeći skije koje imaju fiksne pete. Sport karakterizira potreba za mehaničkim pomagalima da dođu do vrha brda jer skije koje se koriste u alpskom skijanju ne podržavaju učinkovito planinarenje ili hodanje za razliku od skija za slobodne pete koje se koriste u skijaškom trčanju. Praksa za alpsko skijanje obično se odvija na skijalištima jer nude usluge poput njege snijega, umjetnog zasnježivanja, ski liftova, restorana i prve pomoći. Sportaši koji skijaju u backcountry na unpatrolled ili neoznačen područja koriste alpsko skijanje opreme. Međutim, u nekim slučajevima koriste snježne pokrivače, motorne sanjke i helikoptere kako bi došli do vrha brda.

Na Zimskim olimpijskim igrama

Od 1936. godine sport je bio jedan od događaja na Zimskim olimpijskim igrama, osim igara 1940. godine. Prvo natjecanje u alpskom skijanju održano je u Garmisch-Partenkirchenu u Njemačkoj tijekom kombiniranog natjecanja. Tijekom olimpijskih godina, Zimske olimpijske igre služile su kao Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju od 1948. do 1980. godine, ali odvojena natjecanja također su se održavala u ne-olimpijskim godinama. Međunarodna skijaška federacija dodijelila je dodatnu medalju iste boje svim olimpijskim medaljama za to vrijeme. Godine 1988. alpsko se skijanje vratilo kao samostalni događaj na Olimpijskim igrama, a na ovom je događaju predstavljen i super veleslalom. Od 1985. godine Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju održava se tijekom svake neparne godine osim zimskih olimpijskih igara.

Podrijetlo alpskog skijanja

Sport alpskog skijanja potječe iz prapovijesnih vremena nakon otkrića različitih oblika i veličina drvenih dasaka koje su sačuvane u Norveškoj, Finskoj, Rusiji i Švedskoj u tresetnim močvarama. Smatra se da ostaci skijanja koji su pronađeni u Rusiji potječu iz 8000-7000 godine prije Krista. U tom smislu, očito je da je neko skijanje bilo temeljni dio života već mnogo godina u hladnijim zemljama.

Prva natjecanja u alpskom skijanju

Krajem 19. stoljeća, skijanje se razvilo od načina prijevoza do sportske aktivnosti. Vjeruje se da su prva natjecanja u skijanju koja nisu bila vojna održana negdje tijekom 1840-ih u središnjoj i sjevernoj Norveškoj. Isto tako, prvo natjecanje u alpskom skijanju održano je 1868. godine, a održano je u današnjoj Oslo, Norveška. Natjecanje se smatralo početkom nove generacije skijaškog entuzijazma. Skijanje se kasnije proširilo i na druge dijelove SAD-a i Europe gdje bi rudari održavali natjecanja kako bi se zadržali u zimskom razdoblju. Sir Arnold Lunn organizirao je prvi slalom koji je alpski skijaški sport u Murrenu, u Švicarskoj 1922. godine.

medalje

Austrija ima najviše medalja na alpskom skijanju koje dominiraju na zimskim olimpijskim prvenstvima sa 34 zlatne, 39 srebrnih i 41 brončanom medaljom, čime je ukupan broj medalja dosegnut na 114. Švicarska zauzima drugo mjesto sa 20 zlatnih, 19 srebrnih i 20 brončanih s ukupnim brojem Sjedinjene Američke Države zaostaju na trećem mjestu na listi medalja sa 16 zlatnih, 19 srebrnih i 9 brončanih medalja, čime je ukupan broj medalja bio 44. Ostale zemlje koje su imale značajan broj medalja uključuju Francusku sa 45, Italija sa 30, Njemačka sa 26, Norveška sa 29, Švedska sa 16, Kanada sa 11, i Hrvatska sa 10. Sljedeće zimsko prvenstvo u alpskom skijanju održat će se u Pyeongchangu u Južnoj Koreji 2018. godine.