Zemlje koje rastu najviše žitarica po hektaru
Moderne metode uzgoja pomažu u proizvodnji viših prinosa poljoprivrednog zemljišta. Klima također utječe na prilagodbu određenih usjeva zemljištu. Ostali čimbenici uključuju vladinu politiku, socijalne, ekonomske i političke pritiske. Udomaćivanje biljaka za poljoprivrednu proizvodnju tijekom stoljeća pomoglo je tim usjevima da se prilagode uvjetima suše i prevladaju bolesti. Primitivni genetski inženjering pedesetih godina proizveo je nove sorte komercijalnog kukuruza, ječma i pšenice.
Kako moderne metode uzgoja maksimiziraju žetvu
Dobra klima i moderne metode uzgoja omogućuju poljoprivrednicima u određenim dijelovima svijeta da izvuku najviše iz svoje zemlje. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), 10% sakupljenih žitarica godišnje se gubi na putu od farme do potrošača. Štakori, onečišćenje žitarica i vlaga sve doprinose otpadu od žitarica. Sljedeće brojke prikazuju kilograme po hektaru za žitarice žitarice koje se beru. Korištenje riječi žitarica uključuje pšenicu, rižu, kukuruz, ječam, zob, raž, proso, sirak, heljdu i miješana zrna. Sveti Vincent i Grenadini proizvode 24.486 kilograma žitarica po hektaru. Od izvoza, 66% je posvećeno poljoprivrednim proizvodima. Žetva žita Kuvajta iznosi 21.845 kilograma po hektaru. Hidroponi i zemljoradnja zemljišta koriste se za poljoprivredne usjeve. Iako je veći dio poljoprivrednog zemljišta postao neprikladan za poljodjelstvo nakon invazije Iraka. Ujedinjeni Arapski Emirati proizvode oko 16.461 kilograma žitarica za svaki hektar. Njegova poljoprivredna gospodarstva nalaze se u Al'Aynu u Abu Dhabiju. Također proizvodi krmne kulture. Oman je postigao 11.538 kilograma žetve žitarica po hektaru. Žitarice se sade u studenom i spremne su za berbu u ožujku. Belgija proizvodi oko 9, 539 kilograma žitarica za svaki hektar. Poljoprivredna gospodarstva u Wallonieju specijalizirana su za žitarice. Nizozemska proizvodi 9.074 kilograma žitarica za svaki hektar poljoprivrednog zemljišta. Godine 2004. Nizozemska je proglašena drugim najvećim izvoznikom poljoprivrednih proizvoda nakon SAD-a. Malo je manje žetve žitarica po hektaru u Irskoj koje iznose samo 8, 474 kilograma. Ta brojka iznosi samo 1% žetve žitarica Europske unije. Također uvozi žitarice. Novi Zeland ima godišnju žetvu od 8.054 kilograma žitarica po hektaru. Uzgaja žitarice na Te Ara. Proizvodnju žitarica posvećuje oko 150.000 hektara. Njemačka proizvodi oko 8.050 kilograma žitarica po hektaru. Taj broj je na drugom mjestu samo u Francuskoj u EU. Ujedinjeno Kraljevstvo sakuplja oko 7.707 kilograma žitarica po hektaru. U Velikoj Britaniji postoji i oko 56, 8 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta posvećenog organskoj sadnji žitarica.
Viši prinosi u odnosu na sigurnije usjeve
Moderna poljoprivreda održala je tehnološki napredak i usavršila svoje tehnike u pogledu oplemenjivanja bilja, gnojiva i pesticida. Kao rezultat toga, veći prinosi i proizvodnja postali su norma. Međutim, unatoč tim dobicima, stručnjaci su uočili negativne učinke agro-kemikalija na ljudsko zdravlje i okoliš. Drugi problem su genetski modificirani organizmi (GMO) koji uključuju žitarice i žitarice. Unatoč poboljšanju GMO usjeva u borbi protiv biljnih bolesti, negativan utjecaj na zdravlje je velika briga. Iako većina istraživanja pokazuje različite znanstvene rezultate. Neke zemlje već su dopustile GMO usjeve za komercijalnu proizvodnju. Ipak, druge zemlje dopuštaju te GMO usjeve kao uvoz koji se koristi za preradu hrane.
Zemlje koje rastu najviše žitarica po hektaru
| Rang | Zemlja | Kilogrami žitarica po hektaru |
|---|---|---|
| 1 | Sveti Vincent i Grenadini | 24.486 kilograma |
| 2 | Kuvajt | 21.845 kilograma |
| 3 | Ujedinjeni Arapski Emirati | 16.461 kilogram |
| 4 | Oman | 11, 538 kilograma |
| 5 | Belgija | 9, 539 kilograma |
| 6 | Nizozemska | 9.074 kilograma |
| 7 | Irska | 8, 474 kilograma |
| 8 | Novi Zeland | 8.054 kilograma |
| 9 | Njemačka | 8.050 kilograma |
| 10 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 7.707 kilograma |
