Zemlje koje najviše troše na obrazovanje

Definiranje relativnih obrazovnih izdataka

Kako bismo bolje sagledali važnost koju pojedine zemlje imaju za svoje obrazovne proračune, takve rashode gledamo u relativnom smislu, kao postotak njihovih bruto domaćih proizvoda (BDP). Budući da je BDP najčešće korišten pokazatelj ukupne nacionalne ekonomske učinkovitosti, stavljanje određenih proračuna u odnosu na BDP pokazuje stvarni udio sredstava dostupnih unutar granica neke zemlje koji idu prema obrazovanju njezinih građana. U ove izdatke uključeni su troškovi obrazovanja koji se financiraju iz međunarodnih sredstava prenesenih vladi. Svaka zemlja ima svoje jedinstvene potrebe za potrošnjom u vezi s obrazovanjem, koje se mogu mijenjati zajedno s prioritetima stanovništva zemlje, diplomatskim angažmanom zemlje na međunarodnoj sceni i dobnom strukturom stanovništva, među bezbrojnim drugim čimbenicima. Za većinu zemalja diljem svijeta najveći izdaci iz državnih financija usmjereni su na obrazovanje, infrastrukturu, zdravstvo i vojne proračune.

Zemlje koje stavljaju naglasak na ulaganje u obrazovanje

Prema nedavnom izvješću američkog CIA-e World Factbook, svjetski lideri u smislu financijskih ulaganja u javno obrazovanje u odnosu na BDP su one zemlje koje troše preko 10% ukupne vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih unutar svojih granica na obrazovanje. Te zemlje uključuju Lesoto, Kubu, Kiribati, Maršalske otoke i Palau, između ostalih.

Prema izvješću Svjetske banke UN-a, u 2008. godini javna potrošnja na obrazovanje izražena kao postotak BDP-a u Lesotu iznosila je 12, 98%. Javni izdaci za obrazovanje u Lesotu sastoje se od državne potrošnje za obrazovne ustanove, kako privatne tako i javne, obrazovne administracije i subvencije za privatne subjekte koji se bave pedagogijom. Izvješće CIA World Factbook potvrdilo je to, a Lesoto je zabilježen kao najveći postotak relativnih izdataka za obrazovanje (13% BDP-a) koji je bio najveći od svih zemalja. To je ukazalo na blagi porast relativnih izdataka vlade za obrazovanje iz posljednjih godina.

U istom izvješću koje je sastavila Svjetska banka UN-a 2013. godine navedeno je da je Kuba svjetski lider u ulaganju u obrazovanje. S 13% udjela u BDP-u namijenjenom obrazovanju, Karipski otok bio je u nesretnoj situaciji s Lesotom na vrhu ljestvica u relativnim izdacima za obrazovanje. Kubu su slijedile Danska i Gana, čiji su godišnji proračuni za obrazovanje iznosili 8, 7%, odnosno 8, 1% BDP-a. Gledajući izvješće CIA World Factbook za 2010. godinu, vidimo da su Danska i Gana zadržale svoje relativne izdatke, budući da su relativni budžeti za obrazovanje ostali nepromijenjeni u posljednjih nekoliko godina. U međuvremenu, Kuba je samo povećala svoje izdatke za obrazovanje za 0, 2%, unatoč rastu BDP-a za 1, 3% u 2014., što ukazuje na to da se izdaci za obrazovanje nisu značajno promijenili i, u relativnom smislu, zapravo imali blagi relativni pad. Sve u svemu, veliki relativni izdaci za obrazovanje u tim zemljama ukazuju na izglede za nastavak gospodarskog rasta u budućnosti, budući da rast BDP-a obično slijedi u velikoj mjeri iza povećanja obrazovne razine općeg stanovništva. U 2012., javna potrošnja na obrazovanje kao postotak BDP-a u Novom Zelandu mjerena je na 7, 38%, prema izvješću Svjetske banke, što je značajan porast od 5, 3% registriranih samo 4 godine ranije. Ta pozitivna putanja učinila je 'otok kivija' jednim od nekoliko razvijenih gospodarstava koja se nalaze na vrhu popisa. Dobar komad tog rasta dodijeljen je gospodarskom razvoju Maora i drugih starosjedilačkih naroda Novog Zelanda, istovremeno povećavajući napore na edukaciji stanovništva o kulturnom i značajnom značenju tih ljudi koji su naselili pokriveno zemljište. od otočne nacije od vremena prije njezina upisa u britansko kolonijalno carstvo.

Izvješće UNESCO-a o obrazovnim izdacima

U Namibiji, državni izdaci za obrazovanje u odnosu na BDP iznosili su 8, 5% u 2010. To je najviša vrijednost koju je zemlja zabilježila u proteklih 11 godina, što ukazuje na to da je politici Namibije o izdvajanju izdataka za obrazovanje dobila na sve većoj važnosti. Namibija je u 2006. godini zabilježila najnižu takvu vrijednost u posljednjih 11 godina (6, 04% BDP-a). Namibijski podaci dobiveni su iz istraživanja koje su provele UNESCO-ove organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu, a rezultati su pokazali trend nastavak rasta u bliskoj budućnosti u izdacima namibijske vlade za obrazovanje. Prema istim podacima UNESCO-vog Zavoda za statistiku, državni izdaci za obrazovanje u blizini Svazilanda također su bili visoki i iznosili su 7, 83% u 2010.

U proteklih trideset i pet godina, najviša vrijednost Swazilanda iznosila je 8, 06% BDP-a u 2006. godini, što je značajno povećanje u odnosu na najnižu vrijednost od 3, 71% u 1996. godini. očekivani budući rast.

Težnja ka kontinuiranom napretku u obrazovanju

Državna potrošnja na obrazovanje ogromno je ulaganje u ljudski potencijal koji poboljšava budućnost zemlje. Kao što se vidi iz svih triju istaknutih studija, većina zemalja prihvaća ovaj koncept i sukladno tome prilagođava svoje proračune. U stvari, relativni proračuni za obrazovanje od oko 10% ili više BDP-a ostvareni su u nekim zemljama. Ostale su se zemlje pojavile i kao veliki potrošači u obrazovanju, što je značajno povećalo svoje relativne proračune tijekom proteklih pet godina. Očigledno je da će s vremenom većina naroda nastaviti povećavati svoje relativne izdatke za obrazovanje jer ova važna komponenta društva u svijetu prima više poštovanja.

Javni rashodi za obrazovanje kao postotak BDP-a

  • Prikaz informacija kao:
  • Popis
  • Grafikon
RangZemljaPostotak BDP-a koji se troši na obrazovanje
1Lesoto13, 00%
2Kuba12, 80%
3Marshallovi otoci12, 20%
4Kiribati12, 00%
5Bocvana9, 50%
6Sao Tome i Principe9, 50%
7Timor-Leste9.40%
8Danska8, 70%
9Namibija8, 40%
10Moldavija8, 40%
11Džibuti8, 40%
12Svazi8, 30%
13Gana8, 10%
14Island7, 60%
15Komori7, 60%
16Novi Zeland7.40%
17Palau7, 30%
18Solomonski otoci7, 30%
19Kipar7, 30%
20Švedska7, 00%
21Norveška6, 90%
22Venecuela6, 90%
23Malta6, 90%
24Bolivija6, 90%
25Kirgistan6, 80%