Što je teorija sukoba?
Teorija sukoba tvrdi da je društvo u stalnom sukobu oko konkurencije za rijetke resurse. Također se navodi da je sukladnost podržana dominacijom i moći, a ne konsenzusom.
Objašnjena Marxova teorija sukoba
Karl Marx je izvorno usvojio teoriju sukoba kako bi objasnio zašto je društvo bilo orijentirano na novac. Karl Marx je izjavio da su mnogi sukobi u društvu posljedica nedostatka sredstava. To je također trebalo objasniti zašto su bogati pokušali zadržati ono što su imali, čak i ako je to značilo suzbijanje siromašnih. Marx je proučavao sukob između bogatih i siromašnih klasa nad kontrolom resursa. On je nazvao bogate, ili buržoaziju, držeći većinu moći unatoč tome što je bio malen. To su bili kapitalisti, zemljoposjednici i industrijalci koji su kontrolirali važne resurse u društvu. S druge strane, siromašni, ili proletarijat, činili su većinu stanovništva u društvu, ali su bili ugnjetavani. Ovi pojedinci uložili su mnogo truda u stvaranje resursa, ali su dobili malo ili nimalo zauzvrat.
Marx je bio svjestan buržoazijskog pogrešnog razmišljanja i njihovog uvjerenja da je njihovo bogatstvo privatno. Buržoazija je smatrala da su bogati jer su vrijedni i obrazovani, a siromašni zbog svoje lijenosti i nepismenosti. Odbacio je to pokušavajući uvesti klasnu svijest u proletarijat. Želio je da se radnička klasa podigne i sruši kapitalistički sustav.
Marx je vjerovao da će uspon radničke klase pomoći da se izbjegnu budući sukobi kao rezultat neujednačene raspodjele resursa. Da bi to riješio, predložio je uvođenje socijalizma. U tom bi sustavu svatko dobivao jednak dio resursa koji bi u teoriji vodio miru i stabilnosti.
Primjeri teorije sukoba
- Financijska kriza za 2008. godinu : Nakon financijske krize 2008. došlo je do brojnih prosvjeda koji su pokazali osjećaj ljutnje među Amerikancima. Građani su izgubili svoju ušteđevinu i investicije, ali je izvjesna pomoć države donijela samo elitnim bankama i pojedincima.
- Razlika u plaćama među spolovima : Razlika u plaćama između muškaraca i žena također se može koristiti kao primjer teorije sukoba. Žene radnice se često previđaju, a promocije se češće daju muškarcima.
- Rasna diskriminacija: rasno utemeljene predrasude s kojima se suočavaju marginalizirane skupine ljudi primjer je teorije sukoba zbog nejednakosti u kvaliteti života i pristupa prilikama koje ona uzrokuje.
- Rat: Jedan primjer teorije sukoba primijenjenog na rat mogao bi biti sukob u Južnom Sudanu, koji proizlazi iz raspodjele resursa. Prihod od nafte je gorko osporavan među elitom. Ova borba je do sada učinila mir vrlo neuhvatljivim. Južni Sudan također se odvojio od Sudana iz istih razloga. Sjever je diskriminirao Jug u raspodjeli sredstava i to je dovelo do građanskog rata koji je trajao 22 godine.
Kritike teorije sukoba
Marxova teorija sukoba kritizirana je zbog prekomjernog pojednostavljenja vrlo kompliciranih pojmova. Dok je teorija konflikta hvaljena jer je bila u stanju učinkovito navesti zašto koncepti u društvu ne funkcioniraju, kritizirani su kao nesposobni objasniti zašto koncepti ne funkcioniraju. Suprotno od teorije sukoba je strukturalni funkcionalizam, koji tvrdi da društvo djeluje zajedno prema zajedničkom cilju. Međutim, unatoč tim pobijanjima, teorija sukoba imala je snažan utjecaj na teorije koje su ga slijedile, kao što su globalizacija, feminističke teorije i postmoderni diskurs.
