Što je Kur'an i tko ga je napisao?

"Recitacija"

Kur'an je knjiga božanskih otkrića koja je otkrivena muslimanskom proroku Muhamedu od strane anđela Gabrijela. Također se naziva Kur'an ili Kuran, ovo je premijerni islamski religijski tekst, a vjerojatno i najbolji koji se ikada može napisati na arapskom jeziku. Riječ Kur'an znači "recitiranje". Anđeo Gabrijel objavio je Kur'anu Muhammedu tijekom 23 godine. Kur'an nastavlja nakon prozelitizma i prosvjetljenja koje su dali Noa, Abraham, David, Mojsije i Isus. Kur'an uči da je poslušnost Bogu put do raja i da neposlušnost vodi u vječnu osudu. U Kuranu i Bibliji postoje mnoge paralele s obzirom na povijesne događaje koje detaljno opisuju, iako se njihova tumačenja mogu značajno razlikovati. Recitiranje Kurana za vrijeme molitve za muslimane treba biti samo na arapskom jeziku.

Otkrivenje Muhammedu

Vjeruje se da je Poslanik Muhamed dobio ucenja Kur'ana u pecini zvanoj "Hira". Ova špilja nalazi se oko 2 milje od Meke u Saudijskoj Arabiji. Iako muslimani masovno posjećuju špilju, to se ne smatra dijelom hodočasničke rute Hajja, iako ima oko 5.000 posjetitelja tijekom sezone hadža. Muhammad je pronašao špilju nakon što je doselio u Medinu i došli s njim sljedbenici. Dok mu se Kuran otkrivao, Muhamed ga je također podučavao svojim drugovima. On ih je ohrabrio da šire Božje zakone i, s vremenom, učenja su bila napisana na palminim listovima, kostima i tabletama. Kao rezultat toga, mnogi muslimani su tada imali znanje o odabranim poglavljima Kur'ana, ali ne u cjelini, potpuno otkrivenje kakvo je danas poznato.

Sastavljanje objava u pisani jezik

Godine 655. skupina pisara na čelu sa Zaydom ibn Thabitom odlučila je sastaviti sve raspršene oblike Muhamedovih učenja. Thabit i njegovi kolege su naposljetku uspjeli i uz pomoć drugih pisara izradili cjelovitu, rukom pisanu verziju usmenog učenja proroka Muhameda. Prvi kalif (glavni islamski vođa) Abu Bakr tada je zadržao Kuran da ga sačuva. Nakon njegove smrti povjerena je udovici Muhammedu. Druga verzija koju je naručio treći kalif, Uthman ibn Affan, koji je također sastavio Zayd ibn Thabit, napokon je napravio standardnu ​​verziju nakon što je ugledao neke male razlike u riječima i izgovoru. Iako su današnji muslimanski učenjaci ujedinjeni u razmišljanju da je trenutni Kuran verzija koju je Abu Bakr naručio, treća je kalifa naredila da uništi prvu verziju. Međutim, određeni sektori kažu da je u 661. godini šiitski musliman Ali ibn Abi Talib također sakupio kronološku verziju Kurana ubrzo nakon Muhamedove smrti. Međutim, treći kalif je prihvatio kronološku verziju jednako kao autentičnu i istinitu.

Značaj Korana danas

Kur'an je kompilacija 114 poglavlja (nazvanih suras ) različitih duljina. Ova poglavlja su kategorizirana u dva dijela, i to Meccan i Medinan. To je učinjeno kako bi se odredilo podrijetlo svakog od surasa, gdje su njihova mjesta otkrivenja bila podijeljena između onih otkrivenih prije nego što je Muhamed migrirao u Medinu i onih otkrivenih u Medini. Čitanje Kurana traje oko tjedan dana, pa je podijeljeno na sedam jednakih dijelova ( manzil ) koji odgovaraju broju dana u tjednu. Kuran je kroz vrijeme bio podvrgnut komentarima i objašnjenjima, a to se obično radi u odnosu na duboko duhovno značenje poglavlja i njihovih stihova za muslimane. Postojali su neki kasniji obraćenici koji su pogrešno protumačili Kuranski arapski jezik zbog toga što se čita i govori na klasičnom arapskom jeziku, a koji nisu imali radno znanje. Arapski su već koristili mnogi narodi na Bliskom istoku u vrijeme Muhameda, ali tek nakon što je Kuran dovršen, arapski jezik je procvjetao od klasičnih do postklasičnih razdoblja. Djelo je utjecalo i na većinu arapske književnosti, kako tvrde Wadad Kadi i Mustansir Mir, dva profesora i stručnjaci za arapske i islamske teme u SAD-u. Kuran je najprije preveden na perzijski u 7. stoljeću od strane Salmana Perzijanca, iako su se poteškoće uvijek pojavljivale u prevođenju Kur'ana zbog mnogih značenja pojedinačnih arapskih riječi. Konačno, u 2010, Kuran je uspješno preveden na 112 jezika.