Što je koalicijska vlada?

Koalicijska vlada skup je parlamentarne vlade u kojoj se višestruke političke stranke slažu da formiraju koaliciju kako bi mogle smanjiti dominaciju jedne stranke. Glavni razlog za formiranje koalicijske vlade je taj što se niti jedna stranka ne može smatrati većinom u parlamentu. Koalicijska vlada također može biti formirana kada zemlja doživljava krizu kao što je građanski rat ili ekonomska kriza. Kada se takva vlada formira, ona dobiva politički legitimitet, i time umanjuje postojeću političku napetost. Koalicijska vlada se obično formira kada se provode opći izbori i nijedna stranka ne može dobiti većinu u parlamentu.

Koalicijske vlade diljem svijeta

Postoji nekoliko zemalja u svijetu čija je vlada koalicijska vlada ili su već imali koalicijsku vladu. Te zemlje uključuju Latviju, Libanon, Grčku, Indiju, Italiju, Japan, Irsku, Izrael, Keniju, Tajland, Trinidad i Tobago i Ukrajinu. Ujedinjeno Kraljevstvo je također djelovalo pod koalicijskom vladom u kojoj su se Liberalna demokratska stranka i Konzervativna stranka udružili u formiranje vlade.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Koalicijska vlada u Ujedinjenoj Kraljevini formirana je samo zbog postojanja nacionalne krize. U posljednjih 120 godina Ujedinjeno Kraljevstvo imalo je šest koalicijskih vlada. Ovih šest koalicijskih vlada uključilo je dvije strane; Konzervativna stranka i Liberalna stranka. Najpoznatija koalicijska vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu bila je ona koja je djelovala od 1931. do 1940. godine.

Njemačka

Koalicijska vlada u Njemačkoj bila je redovita jer njihove političke stranke uvijek ne dobivaju većinu na nacionalnim izborima. Te političke stranke u Njemačkoj su Kršćanska socijalna unija (SCU) u Bavarskoj, Kršćanska demokratska unija (CDU) u Njemačkoj i Socijaldemokratska partija (SDP) Njemačke. Primjerice, između 1998. i 2005. godine, Slobodna demokratska stranka (FDP) i Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) formirale su koalicijsku vladu. U Njemačkoj koalicijske vlade nikada nisu formirale više od dvije stranke.

Prednosti koalicijskih vlada

Značajna prednost koalicijske vlade je u tome što ona osigurava dobro upravljanje. Vlada donosi odluku koja ima interes većine. Koalicijska vlada uvijek temeljito raspravlja o politikama prije nego što ih provedu. Vlade koje imaju samo jednu stranku koja formira većinu najvjerojatnije će provoditi politike koje nisu široko promišljene i stoga možda nisu u interesu većine u cijeloj zemlji. Primjer takvog scenarija bio je provedba poreza na anketu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nedostaci koalicijskih vlada

Ideologija je temeljna za svaku vladu da se kreće kroz teške ekonomske i političke stvari. Koalicijske vlade nemaju filozofije koje se ujedinjuju i stoga ne mogu imati dugoročno gledište. Koalicijska vlada može postati nestabilna jer zahtijevaju reforme u čestim intervalima. Stoga je takvoj vladi vrlo teško nositi se s glavnim reformama koje su potrebne zemlji. Također je potrebno dosta vremena da se formiraju te koalicijske vlade što će rezultirati manjom za vladu koja je formirana kako bi na vrijeme izvršila svoje potrebne delegacije i odgovornosti.