Što je AU?

Što je Afrička unija?

Afrička unija (AU) je politička i administrativna organizacija, osnovana 2002. godine. Sastoji se od 54 zemlje u Africi s glavnim administrativnim glavnim gradom u Adis Abebi, Etiopija. Sjedište je smješteno u Konferencijskom centru i uredskom kompleksu AU. Ova zgrada ima 20 katova i plenarnu dvoranu od 2500 sjedećih mjesta.

AU ima nekoliko ciljeva, a primarna od njih je promicanje i poticanje jedinstva među afričkim zemljama i građanima. Osim toga, ova organizacija nastoji zadržati neovisnost svojih članova, promicati mir i sigurnost, štititi ljudska prava i poticati održivi razvoj ekonomski i socijalno.

Povijest Afričke unije

AU potječe iz Unije afričkih država 1960-ih, Organizacije afričkog jedinstva (OAU) iz 1963. i Afričke ekonomske zajednice iz 1981. godine. Kritike o učinkovitosti tih organizacija dovele su do rasprave u 1990-ima između šefa države Libije i šefova država i vlada OAU-a. U rujnu 1999. godine, dužnosnici su izradili deklaraciju iz Sirtea, bilježeći potrebu za Afričkom unijom.

Uspostavljena potreba, razne vlade su sudjelovale na sastancima na vrhu kako bi definirale Ustavni akt (2000.) i plan provedbe za AU (2001.). Prva sjednica održana je 9. srpnja 2002. godine, a na čelu je bio prvi predsjednik Južne Afrike Thabo Mbeki. Od tada su se sjednice održavale u nekoliko zemalja.

Organizacija Afričke unije

AU je podijeljena na nekoliko tijela. Skupština Afričke unije je najmoćnija grana organizacije i sastavljena je od šefova vlada zemalja članica. Skupština se sastaje jednom godišnje kako bi glasala o zakonima. Svaka odluka mora biti donesena s najmanje dvije trećine glasova.

Osim toga, ova organizacija ima predstavničku granu - Pan-afrički parlament. Njegovih 265 parlamentarnih predstavnika bira nacionalna AU poglavlja. Nalazi se u gradu Midrand u Južnoj Africi i služi za poticanje demokratskog sudjelovanja u radu AU.

Izvršno vijeće, sastavljeno od ministara vanjskih poslova, koji pripremaju materijale za predstavljanje Skupštini na raspravu i odobrenje. Ovo Vijeće donosi odluke o pitanjima hrane, poljoprivrede, vanjske trgovine, komunikacija i socijalne sigurnosti.

Sud pravde Afričke unije odlučio je o sporovima koji se tiču ​​Ugovora AU od 2009. godine. Međutim, Sud će uskoro biti zamijenjen od strane Afričkog suda pravde i ljudskih prava, koji će djelovati kao spajanje između Europskog suda i Sud za ljudska i narodna prava.

Vijeće za mir i sigurnost osnovano je 2004. godine kao brz odgovor na konfliktne i krizne situacije širom Afrike. Ovo Vijeće je također odgovorno za sprječavanje i rješavanje sukoba koji se pojave. Osim toga, zadužen je za rješavanje sukoba i nadgledanje izgradnje mira nakon sukoba. Skupština bira svoje tijelo od 15 članova na temelju regionalne organizacije.

Druge grane AU uključuju: Vijeće za ekonomska, socijalna i kulturna pitanja; Odbor stalnih predstavnika; Afričke komisije za ljudska i narodna prava i Novo partnerstvo za razvoj Afrike.

Izazovi suočeni s Afričkom unijom

Afrička se unija mora suočiti s brojnim preprekama kako bi ostvarila svoje ciljeve. Ta pitanja uključuju: postojanje autoritarnih režima, kontinuirano pojavljivanje građanskih ratova, ekstremne uvjete lošeg zdravlja i siromaštva, potrebu za poboljšanjem gospodarstva i nedostatak politika održivog razvoja i zaštite okoliša.

Što se tiče zdravlja, afričke zemlje suočene su s epidemijom malarije i HIV / AIDS-a. Zapravo, sub-saharska Afrika ima najviše stope HIV-a koje se nalazi bilo gdje u svijetu s milijun umirućih svake godine. Procjenjuje se da je u nekoliko zemalja zaraženo najmanje 20% spolno aktivnog stanovništva. Ovdje ova dijagnoza smanjuje očekivani životni vijek svojih nositelja za 6, 5 ​​godina. Osim što je tragedija i gubitak za pojedince i njihove obitelji, to će također imati negativan utjecaj na rast BDP-a za AU. To se posebno odnosi na Južnu Afriku, koja predstavlja 30% ukupne ekonomije AU.

Kada je bivši predsjednik SAD-a Barack Obama razgovarao 29. srpnja 2015. u AU, obratio se nekoliko izazova napretku AU, uključujući nedostatak demokracije i nekooperativne vođe. To se vidi u Libiji, koju je 2011. godine učinio građanski rat. Osim toga, AU je radila na ponovnom uspostavljanju mira u nekoliko regionalnih zona sukoba. Ta područja uključuju: Darfur u Sudanu, gdje je Afrička unija poslala 7.000 mirovnih trupa u 2005. godini; Somalija, u kojoj je AU uspostavila prijelaznu vladu nakon razdoblja od oko 20 godina bez funkcionalne vlade; i Anjouan u Komorima, gdje je AU zaustavila politički nemir i invaziju postavljenu na stjecanje neovisnosti od Komora.

Budući planovi Afričke unije

Osim prethodno spomenutih izazova, Afrička unija je također postavila neke vrlo složene ciljeve za budućnost. Jedan od njih je stvaranje Sjedinjenih Američkih Država ili vlade Unije. Ova organizacija je već izradila neke prijedloge o tome kako oformiti vladu Unije, iako se neke zemlje članice ne slažu oko točnog pristupa. Neki od budućih koraka koje će se poduzeti uključuju veću hitnost iza konsolidiranja ekonomskih i političkih akcija afričkih zemalja i reviziju podružnica AU kako bi se ojačala organizacija i približila afričkoj vladi Unije.

Kao dio cilja stvaranja ujedinjenog fronta u Africi, AU je uspostavila i druge buduće ciljeve za svoje zemlje članice. Kako bi poboljšala trgovinu i povećala uvoznu i izvoznu industriju, Skupština AU postavila je misiju uspostavljanja područja slobodne trgovine unutar svojih zemalja članica. Kako bi se olakšao prijelaz u područje slobodne trgovine, AU također planira stvoriti carinsku uniju i jedinstveno tržište. Jedna od komplikacija ujedinjenog tržišta u Africi je da svaka zemlja koristi različitu valutu. U tu svrhu, AU je također utvrdila želju za stvaranjem zajedničke valute i središnje banke. Ta je ideja predložena u Afričkoj monetarnoj uniji koja planira imati zajedničku valutu do 2023. i središnju banku do 2028. Plan će biti sličan Europskoj uniji.