Rijeka Lena

Opis

Rijeka Lena je jedanaesta najduža rijeka na svijetu, koja teče kroz udaljenost od 4.400 kilometara od izvora u planinama Bajkal 7 kilometara zapadno od Bajkalskog jezera, do njezine odvodne točke u Arktičko more Laptev. Sliv rijeke pokriva masivnu površinu od 2.490.000 četvornih kilometara. Delta rijeke Lene najveća je arktička delta na svijetu, površine 32.000 četvornih kilometara. Ogromni zemljišni prostori uz rijeku zaštićeni su u obliku prirodnih rezervata, kao što su prirodni rezervat Delta Lena, stupovi Lena i prirodni rezervat Ust-Lensky.

Povijesna uloga

Podrijetlo imena rijeke Lene navodno je izvedeno iz lokalne riječi Elyu-Ene, što znači "velika rijeka". Rijeku je vjerojatno prvi put istraživala trupa ruskih lovaca na krzno na čelu s Demidom Pyandom u 17. stoljeću. Godine 1623. Pyanda je istražio duljinu od 2, 4000 kilometara od rijeke. Od tada, veliki broj istraživača je izašao na Lenu kako bi zabilježio svoj put i otkrio njegov potencijal. Godine 1885. provedena je ekspedicija koju je financirala Ruska carska akademija znanosti, na čelu s baronom Eduardom von Tollom i Aleksandrom von Bungeom, kako bi se istražila delta Lene i njezin put ulaska u Arktički ocean. Od otkrića rijeke, Lena se koristi kao značajna trgovačka i transportna ruta za teret u Arktički ocean.

Suvremeni značaj

Rijeka Lena ima vrlo značajnu ulogu u životu ljudi koji su se naselili duž njezinih obala. Tamo gdje rijeka teče nizinskim područjima, komercijalno se uzgajaju raznovrsne kulture, poput krastavaca, krumpira, pšenice i ječma. Ovdje se također široko prakticira i stočarstvo, što olakšava dostupnost ogromnih pašnjaka za ispašu životinja. Zemlja oko rijeke Lene također ima bogato skladište mineralnih bogatstava, uključujući dragocjene metale kao što su zlato i dijamanti, kao i željezne rude i nalazišta ugljena za koksiranje, koji su dva ključna sastojka u proizvodnji čelika. Na tom području se javljaju i drugi nalazišta ugljena i prirodnog plina. Rijeka Lena je također u velikoj mjeri plovna, dopuštajući prijevoz tereta, uključujući iskopane minerale, krzno, hranu i industrijske proizvode, iz njihovih proizvodnih područja do potrošačkih i trgovačkih centara duž banaka i ostatka svijeta putem rute Arktičkog oceana. Rijeka također ima ogroman potencijal za razvoj hidroelektrične energije, ali do sada je samo mali dio tog potencijala iskorišten.

Stanište

Različiti obrasci temperature, topografije i oborina uz rijeku Lenu određuju vegetaciju regije duž njezina toka. Središnja dolina rijeke Lene ima široka prostranstva stepskih travnjaka, dok poplavna područja rijeke karakteriziraju tipične tajge crnogorične šume, zajedno s tresetnim močvarama i močvarama. Naime, u ovoj regiji uzgajaju joha, vrba i breza. Nadalje na sjeveru, u donjem toku rijeke, prevladavaju tipični tundrski tipovi vegetacije, s mahovinama, lišajima, arktičkim makovima i Whitlow travama koje pokrivaju površinu zemlje u većini područja. U ovim staništima gnijezdi se veliki broj ptica, uključujući migratorne vrste. Ptice obično migriraju u ovu zemlju nakon godišnjeg odlaska svake zime da se razmnožavaju u plodnim močvarama u regiji. Ptice grabljivice, labudovi, guske, snajperi, lopatice i pješčanici nalaze se među pticama koje se uočavaju u blizini sliva rijeke Lene. Arctic lampreys, Arctic Cisco, druge vrste Cisco, jesetre i Chung lososi su neke od komercijalno i ekološki važnih ribljih vrsta rijeke Lena. Rijeka obiluje životom, s 38 vrsta riba i 92 planktonske vrste.

Prijetnje i sporovi

Ne samo da je rijeka Lena i dalje jedan od najčišćih izvora slatke vode na ovom planetu, nego i da teče svojim prirodnim tokom, jer njezin protok nije bio ometen izgradnjom velikih nasipa i akumulacija. Time se Lena razlikuje od mnogih drugih rijeka koje su iskorištene za svoje potencijale za proizvodnju velike hidroelektrane. Prijetnje izlijevanjem nafte ipak se događaju, budući da veliki broj plovila na toj rijeci redovito prevozi teret. Naime, 25.000 tona nafte iz rijeke Lene svake godine zagađuje Arktički ocean. Iako su zaštićena velika područja riječnog sliva, prijetnje prekomjernim izlovom, prekomjernom ispašom, krčenjem zemljišta za uzgoj i prekomjernom ekstrakcijom vode za navodnjavanje usjeva i dalje su problemi.