Postoji li jezik koji je uzajamno razumljiv s engleskim?

U lingvistici se kaže da su dva jezika međusobno razumljiva ako se govornici dvaju jezika mogu međusobno razumjeti bez prethodnog znanja ili napora. Uzajamna razumljivost važan je aspekt koji koriste lingvisti u određivanju je li ono što netko govori jedinstven jezik ili jednostavno dijalekt drugog. Uzajamna razumljivost može biti simetrična ili asimetrična. Prvi slučaj se događa kada se obje strane međusobno razumiju. Ovisno o jezicima, simetrično razumijevanje može imati različite stupnjeve. Bez obzira na stupanj, nijedna stranka nije previše u nepovoljnom položaju.

Asimetrična razumljivost, s druge strane, događa se kada jedan govornik ima više razumijevanja jezika drugoga nego razumijevanje jezika govornika. Razina međusobne razumljivosti određena je konceptom poznatim kao lingvistička udaljenost. Lingvistička udaljenost mjeri razliku između dva jezika, što znači da će dva jezika imati veću međusobnu razumljivost ako je udaljenost manja.

Osim lingvističke udaljenosti, postoji sličan aspekt poznat i kao leksička sličnost. Ovaj se aspekt koristi za mjerenje udaljenosti između dva jezika ispitivanjem preklapajućeg vokabulara. Posljednji aspekt je dijalekt. Po definiciji, dijalekt je mala varijacija glavnog jezika.

Škoti: uzajamno razumljivo s engleskim?

Škotski jezik ima značajnu razinu međusobne razumljivosti s engleskim jezikom. Dva jezika čak imaju slične korijene. Škotski jezik ima germanske korijene i široko se govori u nizinskoj Škotskoj i nekim regijama Ulstera. Taj se jezik ne smije miješati ni s keltskim jezikom ni sa škotskim galski. U svrhu razlikovanja, škotski jezik se ponekad naziva i jezikom nizinskih škotskih jezika, budući da se druga dva uglavnom govore u gorju. S druge strane, engleski jezik je zapadnjački germanski i pojavio se u ranim fazama srednjovjekovne Engleske, sve dok nije evoluirao kao globalni jezik danas. Osim sličnog podrijetla, dva su jezika također iskusila istu vrstu utjecaja, kao što su stari nordijski, normanski francuski i latinski.

Usprkos međusobnoj razumljivosti, ova vrsta odnosa je asimetrična jer favorizira govornike škotskog jezika. Govornik Škotskog jezika više razumije govornika engleskog jezika zbog izloženosti, jer većina medija u svijetu koristi engleski jezik. Zapravo, većina govornika engleskog jezika vjerojatno nikada nije čula da se govori škotski jezik. Međutim, kada je riječ o pisanju, sličnosti između njih ističu se još više. Te se sličnosti mogu otkriti iako postoje određene razlike u pisanju. Sličnosti su toliko velike da postoje sugestije da je škotski jezik samo dijalekt engleskog jezika. Međutim, nije postignut dogovor jer ne postoje univerzalni kriteriji za razlikovanje jezika od dijalekata. Postojeći kriteriji daju kontradiktorne zaključke.

frizijski

Osim Škotskog jezika, postoje i drugi jezici s bliskim odnosima s engleskim, ali ne tako bliski kao škotski jezik. Drugi najbliži jezik je vjerojatno frizijski, koji je također njemački jezik. Međutim, baš kao i Škotski jezik, osoba koja govori engleski jezik najvjerojatnije neće razumjeti riječi izrečene u frizijskom jeziku. Međutim, u nekim slučajevima izgovor riječi nije toliko različit od engleskog.