Najveće pobjede u klizištu u američkoj povijesnoj povijesti izbora

10. Herbert Hoover porazi Al Smitha, 1928. (marža od 17, 41%)

Predsjednički izbori 1928. godine uveli su uvjerljivu pobjedu za republikanskog kandidata, Herberta Hoovera, koji je pobijedio velikom razlikom od 17, 41% na izborima. U to vrijeme republikanci su bili cijenjeni zbog njihovog uspjeha u pokretanju ekonomskog buma u zemlji u 1920-ima. Demokratski kandidat Al Smith, s druge strane, trpio je kritike zbog svog antiprehibicijskog stava i naslijeđa korupcije Tammany Halla (političkog stroja koji je dugo vladao politikom u New Yorku) s kojim je bio povezan. Antikatolici su također vjerovali da će, ako Smith dođe na vlast, zemlju diktirati Katolička crkva kojoj pripada, pa čak i da je na nju utjecao Papa. Tako su ljudi na izborima 1928. izabrali Hoovera preko Smitha. Hoover je čak uspio postići pobjedu u Smithovoj matičnoj državi New York. Smith je dobio glasove u samo dvije države New England, međutim, dom velikog dijela katoličkih birača, kao i nekoliko tradicionalno demokratskih država u južnim Sjedinjenim Državama.

9. Franklin Roosevelt pobijedio Herberta Hoovera, 1932. (marža od 17, 76%)

Tijekom mandata republikanskog predsjednika Hoovera, američko gospodarstvo pretrpjelo je veliki zastoj poznat kao Velika depresija. To je bio primarni uzrok za koji je rečeno da je doveo do uvjerljive pobjede Hooverovog protivnika, demokratskog kandidata Franklina D. Roosevelta. Roosevelt je pobijedio republikanskog kandidata Herberta Hoovera za 17, 76% na predsjedničkim izborima 1932. godine. Tijekom izbora, američki birači bili su suočeni s teškim izborom. S jedne strane bio je Hoover, s njegovim naizgled neuspješnim politikama koje su, za vrijeme njegovog mandata, činile malo bolje na bolje. Zatim, s druge strane, bio je Roosevelt, s njegovim slobodno definiranim i predloženim programom 'New Deal'. Roosevelt je u svojim kampanjama obećao pružiti pomoć poljoprivrednicima, provoditi nadzor privatne ekonomske moći i uvesti uravnotežen proračun. Dok je Roosevelt izgledao samouvjereno svojim riječima, Hoover je tijekom kampanje ostao mrk i strog. Na kraju, Roosevelt je pobijedio na izborima dobivši 57, 3 posto glasova u svoju korist, dok je Hoover dobio samo 39, 6 posto američkih glasova.

8. Andrew Jackson porazio Henry Clay, 1832 (marža od 17, 81%)

Američki predsjednički izbori 1832. bili su jedinstveni, jer su bili prvi izbori u američkoj povijesti gdje su predsjednički kandidati bili nominirani od strane nacionalnih konvencija za imenovanje. Sadašnji predsjednik Andrew Jackson dobio je ogromnu potporu svojih kolega demokrata, te je bio nominiran iz te stranke u pokušaju ponovnog izbora, dok su republikanci nominirali Henryja Claya za svog predsjedničkog kandidata. Drugi koji su trčali u utrci bili su William Wirt iz Anti-masonske stranke i John Floyd iz stranke Nullifier. Cijelom kampanjom dominiralo je pitanje poslovanja s Bankom Sjedinjenih Država. Banka je bila vrlo nepopularna među velikim dijelom američkog stanovništva, koje je smatralo da je banka samo sredstvo za bogate. Iako je Jackson bio potpuno odlučan eliminirati banku nakon što je došao na vlast, i nakon što je nominiran, uložio je veto na ponovnu autorizaciju banke, a Clay je odlučio kritizirati Jacksona po tom pitanju. Clay je svoju kampanju zasnovao iz Pennsylvanije, gdje je sjedište banke, i počela je stvarati Jacksonov veto kao glavni problem u kampanji. Međutim, njegovi se napori na kraju pokazali beskorisnim, a on je izgubio od Jacksona na izborima 1832. s velikom razlikom od 17, 81%.

7. Ronald Reagan porazi Walter Mondale, 1984 (marža od 18, 21%)

Predsjednički izbori Sjedinjenih Američkih Država, održani 6. studenog 1984., doveli su do velike pobjede za republikanskog predsjedničkog kandidata, Ronalda Reagana. Uz pobjedu, Reagan je drugi put imenovan u prestižni ured predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Demokratski kandidat, Walter Mondale, poražen je na ovim izborima s marginom od 18, 21%, što je bio veliki pomak u povijesti izbora u SAD-u. Još jedna zanimljiva činjenica o ovim izborima bila je da je po prvi put u povijesti zemlje, glavna stranka imala žensku osobu na svojoj karti, budući da su Mondale i demokrati odlučili odabrati Geraldine Ferraro za svog partnera. Iako je Ferrarova nazočnost potaknula kampanju Mondalea, uskoro su se pojavile kontroverze oko Ferraroa i njezinog supruga. To je dovelo do velikih kritika prema izboru Mondalea. Još jedna pogreška koju je napravila Mondale bila je njegova obveza povećanja poreza, što je američko društvo izrazito negodovalo. S druge strane, iako je Reaganova godina postala problemom, a neki su vidjeli da kompromitiraju njegovu prikladnost da bude američki predsjednik, nastavio je odavati povjerenje i optimizam, te je osvojio američki narod svojom jedinstvenom karizmom i konzervativnom platformom.

6. Theodore Roosevelt porazio Altona Parkera, 1904. (marža od 18, 83%)

Nakon atentata na predsjednika McKinleyja 1901. godine, predsjednik pokojnog predsjednika na izborima 1900., Theodore Roosevelt, tada star 42 godine, imenovan je za predsjednika. U tom je procesu "Teddy" postao najmlađi predsjednik Sjedinjenih Država u povijesti. On se zalagao za "Square Deal", niz djela koja uključuju provedbu domaćih politika koja bi obećavala prosječnu američku pravednost. To je uključivalo osiguravanje dostupnosti čiste hrane i lijekova te da su željeznice i druge velike industrije pravilno regulirane. Roosevelt je također bio veliki konzervator i kao takav bio je glavni pokretač u postavljanju nacionalnih parkova, spomenika i zaštićenih područja s kojima bi zaštitio ogromne prirodne resurse zemlje. Stoga nije iznenađujuće što je Roosevelt uspio pobijediti kandidata Demokratske stranke, Altona Parkera, u uvjerljivoj pobjedi na predsjedničkim izborima 1904. godine, kada je došao na vlast punim mandatom.

5. Lyndon Johnson porazio Barryja Goldwatera 1964. (marža od 22, 58%)

U jednoj od najsnažnijih pobjeda predsjedničkih izbora u povijesti SAD-a, Lyndon Baines Johnson, koji je služio kao predsjednik US.A. od ubojstva Johna F. Kennedyja 1963. godine, pobijedio je republikanskog kandidata Barryja Goldwatera na izborima 1964. godine. Tijekom cijele kampanje Goldwater je kritizirao Johnsonovu liberalnu domaću agendu i branio svoj stav o stavljanju veta na značajan Zakon o građanskim pravima. Također je zaprijetio da će upotrijebiti silu kako bi demontirao režim Kastrove komunističke vlade na Kubi i nagovijestio mogućnost korištenja nuklearnog oružja protiv Sjevernog Vijetnama kako bi postigao ciljeve svoje zemlje. Goldwaterova stroga isporuka i oštre politike nisu utjecale na američko stanovništvo. Izbori su završili uvjerljivom pobjedom za Johnsona, koji je zbog zapanjujuće margine od 22, 58% na izborima, sada postao predsjednik SAD-a za cijeli mandat.

4. Richard Nixon porazi George McGovern, 1972. (23, 15% marže)

Predsjednički izbori u SAD-u 1972. održani su 7. studenoga i doveli su do pobjede republikanskog kandidata Richarda Nixona, nad demokratskim kandidatom, Georgeom McGovernom, zbog odrona. Uz maržu od 23, 15%, ovo je četvrta najveća margina pobjede u američkoj predsjedničkoj izbornoj povijesti. McGovern je pokrenuo antiratnu kampanju koju su mnogi priznali, iako je njegov status „autsajdera“ i skandal oko kandidata za potpredsjednika Demokrata Thomasa Eagletona pridonio njegovom neuspjehu u pobjedi na izborima. Nixonova pobjeda temeljila se na njegovom naglasku na zdravoj ekonomiji i njegovim uspjesima u učinkovitom rješavanju vanjskih poslova zemlje. To je uključivalo uspostavljanje boljih odnosa s Kinom i okončanje američkog angažmana u Vijetnamu, koji su bili među najvećim pozitivnim naglascima Nixonove široko kritizirane političke karijere.

3. Franklin Roosevelt porazio Alf Landona, 1936. (marža od 24, 26%)

Dana 3. studenoga 1936., u pobjedi nad zemljom, aktualni predsjednik Franklin D. Roosevelt ponovno je izabran u američki predsjednički ured nakon što je pobijedio republikanskog kandidata Alfona Landona. Predsjednik Roosevelt prvi je put preuzeo dužnost četiri godine ranije u vrijeme kada su SAD prolazile kroz najgoru gospodarsku krizu koja se obično naziva "Velika depresija". Roosevelt je uveo novu politiku pod nazivom "New Deal" kako bi se nosio s tom krizom. Iako je isprva bio uspješan, 'New Deal' nije mogao uvesti značajne promjene kako bi u potpunosti povratio američko gospodarstvo. To je bilo glavno pitanje koje je činilo osnovu kampanje za republikansku opoziciju. Međutim, Landon se nije mogao mjeriti s Rooseveltovom silovitom osobnošću, a na kraju je Roosevelt osvojio glasove ljudi, s njegovim vodstvenim sposobnostima, a ne njegovim politikama, vjerojatno mu je dao potreban poticaj da to učini.

2. Calvin Coolidge porazio Johna Davisa, 1924. (marža od 25, 22%)

Američki predsjednički izbori 1924. doživjeli su drugu najveću pobjedu u povijesti Sjedinjenih Država, kada je predsjednik Calvin Coolidge, republikanski kandidat na izborima, porazio Johna Davisa, demokratskog kandidata. Coolidge je bio predsjednik kratkoročno, nakon smrti predsjednika Warrena G. Hardinga 1923. godine. Kratkoročna služba koju je proveo Coolidge bila je uglavnom mirna i uspješna, karakterizirana naizgled gromim gospodarstvom u zemlji i bez očite krize u inozemstvu. Dakle, Coolidge je već bio omiljen među ljudima kad se 1924. kandidirao za predsjedničke izbore. Davis je, s druge strane, bio malo poznati bivši kongresmen i konzervativni demokrata, kojeg je čak i značajan dio svoje stranke čak izbjegavao, bilo tko od njih je podržao progresivnog kandidata, M. LaFollette, umjesto. Rečeno, očekivalo se da će se dogoditi pobjeda Coolidgea, što je i učinjeno u stilu.

1. Warren Harding pobjeđuje Jamesa Coxa, 1920 (26, 17% marže)

Američki predsjednički izbori 1920. bili su pod utjecajem posljedica Prvog svjetskog rata. Zemlja se suočila s jednim od svojih najtežih vremena, au zemlji je vladao potpuni kaos. Javnost je bjesnjela od bijesa protiv odlazećeg predsjednika Woodrowa Wilsona, koji se smatrao neuspješnim u rješavanju napetih situacija koje su mučile zemlju. Na izborima 1920. godine, demokrati su nominirali izdavača novina, guvernera Jamesa M. Coxa, za svog predsjedničkog kandidata, dok su republikanci izabrali drugog izdavača novina, senatora Warrena G. Hardinga, da djeluju kao svoje. Iako je Cox učinio sve da nadmaši Hardinga, potonji je potpuno ignorirao Coxa u njegovim kampanjama i umjesto toga se gotovo potpuno usredotočio na kritiziranje politike aktualnog Wilsona. Javnost je tako pronašla vjeru i suosjećanje u Hardingovim riječima, te je svim srcem glasala za tog republikanskog kandidata, uspostavljajući Harding za izvršnu vlast velikom razlikom u općim izborima 1920. godine.

Najveće popularne glasačke pobjede u američkim predsjedničkim izborima

RangkandidatiMargina pobjedeGodina
1Warren Harding, rep. Porazio je Jamesa Coxa, Dem.26.17%1920
2Calvin Coolidge, rep. Porazio je Johna Davisa, Dem.25.22%1924
3Franklin Roosevelt, Dem. porazi Alf Landona, Rep.24.26%1936
4Richard Nixon, rep. Porazio je George McGovern, Dem.23.15%1972
5Lyndon Johnson, Dem. porazi Barry Goldwater, Rep.22.58%1964
6Theodore Roosevelt, rep. Porazio je Altona Brooksa Parkera, Dem.18.83%1904
7Ronald Reagan, rep. Porazio Waltera Mondalea, Dem.18.21%1984
8Andrew Jackson, Dem. porazi Henry Clay, NR17.81%1832
9Franklin Roosevelt, Dem. porazi Herberta Hoovera, Rep.17.76%1932
10Herbert Hoover, rep. Porazio je Al Smitha, Dem.17.41%1928
11Dwight Eisenhower, rep. Porazio Adlaija Stevensona, Dem.15.40%1956
12Woodrow Wilson, Dem. porazio Theodora Roosevelta, Prog.14.44%1912
13Martin Van Buren, Dem. porazio Williama Henrya Harrisona, Whiga14.20%1836
14Andrew Jackson, Dem. porazi John Quincy Adams, NR12, 25%1828
15James Buchanan, dem. porazio je Johna Fremonta, Rep.12, 20%1856
16Ulysses Grant, Rep. Porazio Horacea Greeleya, LR11, 80%1872
17Dwight Eisenhower, rep. Porazio Adlaija Stevensona, Dem.10, 85%1952
18Abraham Lincoln, rep. Porazio je Johna Breckinridgea, Dem.10.13%1860
19Abraham Lincoln, rep. Porazio je Georgea McClellana, Dem.10.08%1864
20Franklin Roosevelt, Dem. porazi Wendella Willkieja, Rep.9, 96%1940
21Ronald Reagan, rep. Porazio je Jimmyja Cartera, Dem.9, 74%1980
22William Taft, rep. Porazio William Jenningsa Bryana, Dem.8, 53%1908
23Bill Clinton, Dem. porazi Bob Dole, Rep.8, 51%1996
24George HW Bush, rep. Porazio je Michaela Dukakisa, Dem.7, 72%1988
25Franklin Roosevelt, Dem. porazi Thomas Dewey, Rep.7, 50%1944
26Barack Obama, Dem. porazio Johna McCaina, Rep.7.27%2008
27Franklin Pierce, Dem. pobjeđuje Winfield Scott, Whig6, 95%1852
28William McKinley, rep. Porazio William Jenningsa Bryana, Dem.6, 12%1900
29William Henry Harrison, Whig porazio Martin Van Buren, Dem.6, 05%1840
30Bill Clinton, Dem. porazi George HW Bush, Rep.5, 56%1992
31Ulysses Grant, Rep. Poražava Horatio Seymour, Dem.5, 32%1868
32Zachary Taylor, Whig porazio Lewisa Cassa, Dem.4, 79%1848
33Harry Truman, Dem. porazi Thomas Dewey, Rep.4, 48%1948
34William McKinley, rep. Porazio William Jenningsa Bryana, Dem.4, 31%1896
35Barack Obama, Dem. porazi Mitt Romney, Rep.3, 86%2012
36Woodrow Wilson, Dem. porazi Charles Evans Hughes, Rep.3, 12%1916
37Grover Cleveland, Dem. porazio Benjamina Harrisona, rep.3, 01%1892
38George W. Bush, Rep. Porazio je Johna Kerryja, Dem.2, 46%2004
39Jimmy Carter, Dem. porazio Geralda Forda, Rep.2, 06%1976
40James Polk, Dem. porazio Henryja Claya, Whiga1, 45%1844
41Richard Nixon, rep. Porazio je Huberta Humphreya, Dem.0, 70%1968
42Grover Cleveland, Dem. pobjeđuje Jamesa Blainea, Rep.0.57%1884
43John Kennedy, Dem. poraza Richarda Nixona, Rep.0, 17%1960
44James Garfield, rep. Porazio Winfield Scott Hancock, Dem.0, 09%1880
45George W. Bush, rep. Porazio Al Gorea, Dem.-0, 51%2000
46Benjamin Harrison, porazio je Grovera Clevelanda, Dem.-0, 83%1888
47Rutherford Hayes, rep. Porazio Samuel Tilden, Dem.-3, 00%1876
48John Quincy Adams, D.-R. porazi Andrew Jackson, D.-R.-10, 44%1824