Kakvi su učinci ljudi na okoliš?
Antropogeni učinak odnosi se na utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš. Antropogeni utjecaj uključuje utjecaj na biološku raznolikost i biofizičke resurse. Pojam "antropogeni" najprije je skovao ruski geolog Alexy Pavlov. Pojam se prvenstveno koristi za emisije onečišćujućih tvari koje proizlaze iz ljudskih aktivnosti. Ljudske aktivnosti u svim sferama života dovele su do različitih promjena u okolišu. S porastom populacije i napretkom tehnologije, učinci takvih aktivnosti samo će se povećati ako se ne uspostave strogi propisi, a ljudska bića promijene svoj odnos prema okolišu.
Utjecaj poljoprivrede na okoliš
Praksa u poljoprivrednoj tehnologiji i ekspanzija nastavili su uništavati ravnotežu bioraznolikosti na planetu. Kemikalije koje se koriste na farmama miješaju se s podzemnom vodom koja završava u rijekama i jezerima koje koriste životinje za konzumaciju, izlažući životinje rizicima za zdravlje. Te kemikalije dodatno mijenjaju ravnotežu minerala u tlu i izvorima vode koje koriste i biljni i životinjski svijet. Dugoročni učinak dovodi do degradacije tla, genetskog inženjeringa, zagađenja i, u konačnici, klimatskih promjena. S druge strane, navodnjavanje na farmi smanjilo je ispuštanje vode i povećano isparavanje te je odgovorno za podizanje razine vode u mnogim regijama. Stručnjaci upozoravaju da uzgoj životinja i proizvodnja mesa uvode fosilnu energiju u okoliš i emitiraju stakleničke plinove, čime se ugrožavaju životinje i biljke. Tehnologija ribolova uzrokovala je prelov i uništenje vodenih staništa kao što su koraljni grebeni. Kako ljudska populacija raste, tako se povećava i potražnja za istraživanjem riba i mora, čime se dodatno ugrožavaju vodeni resursi. Ljudska bića su također uvela invazivne vrste u područja u kojima nisu pronađena, što je rezultiralo uništenjem dostupnog biljnog i životinjskog ekosustava.
Utjecaj energetske industrije na okoliš
Komercijalizacija obnovljivih izvora energije dovela je do veće potrošnje fosilnih goriva, što je dovelo do globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Korištenje biodizela i eksploatacija ugljena emitiraju toksični zrak u okoliš koji predstavlja zdravstveni rizik za floru i faunu. Procesi nuklearnog goriva u rudarstvu, transportu i skladištenju goriva oslobađaju opasne radioaktivne izotope koji utječu na organizme. Pitanja uklanjanja zemljišta za postavljanje energetskih postrojenja i njihovih sustava gospodarenja otpadom izazvali su zabrinutost zbog toga što se zna da se radi o rizičnom poslu s ozbiljnom degradacijom okoliša. Naftne nesreće i izlijevanje na kopnu i moru uništili su različite organizme u velikim razmjerima. Termalna energija i otpadni materijali iz energetskih postrojenja, ako se njima ne rukuje na odgovarajući način, mogu zagaditi okoliš. Nafta (nafta) je povezana sa svim oblicima onečišćenja na transportnoj, domaćoj i komercijalnoj upotrebi.
Utjecaj rudarstva i proizvodne industrije na okoliš
Rudarstvo i prerađivačka industrija često se osnivaju na čistim šumama i prethodnim staništima divljih životinja. Proizvodnja papira rezultira opsežnim čišćenjem stabala za ovu jeftinu robu koja je u velikoj potražnji. Proizvodi kao što su pesticidi, koji su važni za ljudska bića, dovode do drugih neželjenih učinaka kao što su zrak, voda i trovanje hranom, čime se zagađuje okoliš. Rudarstvo uzrokuje eroziju, gubitak bioraznolikosti, formiranje vrtača, degradaciju tla i kontaminaciju vode među ostalim učincima. Kemijsko curenje iz tih industrija također utječe na zdravlje lokalnih zajednica.
Prijevoz i okoliš
Svi načini prijevoza odgovorni su za različite stupnjeve onečišćenja zemljišta, zraka i vode. Cestovni promet odgovoran je za emisiju ugljičnog monoksida i plinova dušikovog oksida koji uzrokuju globalno zagrijavanje. Vozila, brodovi i zrakoplovi emitiraju buku, svjetlo, vodu i zagađenje zraka. Staništa se uvijek uništavaju kako bi se napravila mjesta za morske luke, zračne luke, ceste i drugu prometnu infrastrukturu.
Ostali učinci ljudske aktivnosti na okoliš
Ljudska aktivnost, tijekom dugog razdoblja, dovela je do izumiranja mnogih biljnih i životinjskih vrsta kroz lov, zadiranje i zagađenje . Trenutno, koraljni grebeni zabrinjavajuće pogoršavaju zbog rudnika koralja, prekomjernog izlova ribe, zakiseljavanja vode, razvoja podvodnih voda među ostalim uzrocima. Globalno zagrijavanje uzrokovalo je povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi, a situacija se pogoršava zbog povećanog zagađenja i slabe regulacijske politike institucija za upravljanje okolišem. Poljoprivredne i industrijske emisije dušika odgovorne su za promjenu optimalne razine dušika u zraku.
