Islam: povijest, uvjerenja i suvremeni značaj

11. Definicija muslimana

Musliman je netko tko se identificira kao sljedbenik islamske religije. Muslimani vjeruju da je njihov sveti tekst, Kur'an, apsolutna Božja riječ kao što je objavljena proroku Muhamedu. Na arapskom jeziku musliman znači "onaj koji se predaje Bogu (ili vjeri)". Muslimani vjeruju u postojanje jednog Boga, kojeg nazivaju Allahom. Vjeruje se da je ovo sve snažno božanstvo komuniciralo kroz brojne zemaljske proroke, uključujući Isusa Krista.

10. Vjerovanja i sveti tekstovi

Pet stubova islama čine glavne stanare muslimanske vjere. Temelj ovog sustava vjerovanja ukorijenjen je u svakodnevnoj molitvi, strogom obdržavanju ramazana, davanja milostinje, kao i obvezi barem jednom u životu posjetiti svetište Meke u Saudijskoj Arabiji. Muhammed, utemeljitelj islama, naziva se "pečatom proroka". Pripadnici muslimanske vjere nastoje živjeti život koji je ugodan Bogu kako bi nakon smrti zaradili mjesto u raju. Sveti tekstovi muslimanske vjere uključuju Kur'an, koji se smatra Božjim konačnim zavjetom, kao i hadis koji dokumentira život i učenja proroka Muhameda.

9. Povijest islama

Opće je prihvaćeno da je islamska religija počela u prvoj polovici sedmog stoljeća u geografskim područjima Meke i Medine. Smatra se da je islamski prorok Muhammad rođen oko 570. godine, a muslimani vjeruju da je počeo primati objave od Boga (Allaha) u dobi od 40 godina. sljedbenika u onome što muslimani nazivaju hijrom koja se smatra početkom islamske vjere.

8. Geografska disperzija muslimana danas

Danas u svijetu živi preko milijardu muslimana, što ga čini drugom najvećom religijom. Budući da je počeo na Bliskom istoku, islam je dominantna vjera u ovom zemljopisnom području, kao iu dijelovima Afrike. Islam je primarna religija u zemljama kao što su Afganistan, Alžir, Bangladeš, Egipat, Gambija, Indonezija, Iran, Irak, Maroko, Pakistan, Saudijska Arabija, Sudan, Turska i Jordan. Značajne muslimanske populacije mogu se naći iu Indiji, Rusiji, Kini, kao iu dijelovima zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Islam je i dalje jedna od najbrže rastućih religija u svijetu.

7. Stalni rast vjere

Prema Forumu istraživačkog centra Pew o religiji i javnom životu, u narednih 20 godina predviđa se povećanje broja muslimana za 35%. To je brže od očekivane stope rasta za druge svjetske religije kao što su kršćanstvo i judaizam. Samo u Europi procjenjuje se da će muslimani u relativno kratkom vremenskom razdoblju činiti 10% ukupnog stanovništva. Dio razloga za rast islamske vjere su visoke stope plodnosti njezinih sljedbenika kao i relativno mlada srednja dob današnjih muslimana.

6. Važni proroci i vjerski vođe

Osim Muhameda, važni islamski proroci uključuju i likove poput Ibrahima ili Abrahama, čija je spremnost da žrtvuju svog sina Ishmaela igra ulogu u islamskom festivalu Eid-al-adha. Muslimanski vjernici navode Isa ili Isusa kao jednog od najznačajnijih proroka vjere. Misli se da je Iza dano evanđelje od Allaha (Boga). Duga povijest islama uključuje i veliki broj utjecajnih vođa kao što su Muhammad Iqbal (1877-1938), Ruhollah Khomeini (1902-1989) i dobitnik Nobelove nagrade Anwar Sadat (1918-1971).

5. Islamske sekte i škole poučavanja

Islamska vjera se sastoji od različitih različitih sekti, svaka sa svojim vlastitim skupom uvjerenja i praksi. Grane religije uključuju sunite, šite, sufije i Ahmadije. Većina modernih muslimana se identificira kao suniti, dok se Šiti mogu dalje podijeliti na dvanaestoricu, sedmero i fivers. Smatra se da se sufijska sekta pridržava mističnijeg sustava vjerovanja dok su relativno novi Ahmadija izvedeni iz tradicionalnih sunitskih i šitskih grana islama.

4. Odnos prema kršćanstvu i judaizmu

I islam i kršćani su monoteističke vjere koje dijele niz povijesnih sličnosti. I muslimani i kršćani priznaju da je Isus Krist ključna figura u njihovim tradicijama, ali dok kršćani vjeruju da je Krist bio Sin Božji, muslimani svoju ulogu vide kao važnog proroka. Poput islama i kršćanstva, judaizam također može pratiti svoje korijene do regije Bliskog istoka. Napetosti između muslimana i Židova često su u vijestima zbog tekućeg sukoba između Arapa i Izraela koji se vodi zbog spornih zemljišnih zahtjeva. Unatoč naporima za mirno razrješenje, nasilje na ovom području Srednjeg istoka i dalje muči, a čini se da rezolucija nije na neposrednom horizontu.

3. Izazovi i kontroverze

Islamska religija se trenutno suočava s mnogim značajnim izazovima, kako unutarnjim tako iu pogledu statusa i percepcije u cijelom svijetu. Možda najveći problem suvremenih muslimana je rastući fenomen "islamofobije". Taj strah ili mržnja prema muslimanskoj vjeri proizlazi iz uloga muslimanskih ekstremista u brojnim međunarodnim terorističkim organizacijama, kao što su ISIS i Boko Haram. U zapadnom svijetu, muslimani se i dalje suočavaju s povećanim stupnjem predrasuda i rasističke netrpeljivosti na temelju dezinformacija i rasprostranjenih zabluda o njihovoj tradiciji i sustavu vjerovanja. U mnogim zemljama prava islamskih žena također su bila predmetom kontroverzi, posebno u pogledu pitanja muslimanki koje nose hidžab ili burku.

2. Prava muslimanskih manjina u nemuslimanskim zemljama

Kako se broj muslimana i dalje povećava, mnoštvo tradicionalno nemuslimanskih zemalja je vidjelo da se islamsko stanovništvo u svojim matičnim zemljama značajno povećava. Zbog tog rasta, u posljednje je vrijeme velika pažnja posvećena pravima manjina, kao i pitanjima vezanim za vjerski smještaj. U zapadnim zemljama kao što su SAD i Kanada, pitanja islama, kao što su odgovarajući prostor za molitvu i prava i slobode žena, morala su se rješavati ne samo od strane vlada, već i od društva u cjelini. Još jedan značajan problem uključuje starom islamskom sustavu šerijatskog zakona i drevnim praksama kao što su ubijanje časti i sakaćenje ženskih genitalija. Ovo potonje je grubi sustav više kulturnog nego vjerskog karaktera, koji provode mnogi narodi prije uvođenja islama, a nezakonit je u većini svijeta.

1. Povijesni značaj i naslijeđe

Vjeruje se da je prije uspona islama većina stanovnika Bliskog istoka pristala na skup religija koje se temelje na postojanju raznih bogova. Najmoćniji od svih tih božanstava bio je Allah, koji je trebao postati središnja figura muslimanske vjere. Zbog svoje duge i povremene povijesti, kao i porijekla na Arapskom poluotoku, islam je odigrao važnu ulogu u oblikovanju kulturnog krajolika, politike i načina života onih koji žive na Bliskom istoku. Zbog jakih tradicija i uvjerenja njegovih sljedbenika, muslimanski imigranti koji su se preselili u druga područja svijeta i dalje stavljaju veliku važnost na održavanje svoje vjere i podizanje svoje djece prema načelima svoje religije, čak i dok žive u uglavnom nemuslimanskom okruženju.