Ima li svijet nosivost?

Svjetski kapacitet nosivosti je teorija koja kaže da svijet ima ravnotežu u biosferi koju može održati svojim raspoloživim resursima. Kapacitet nošenja kada se raspravlja u ljudskom kontekstu je ljudska populacija koju Zemlja može neograničeno održavati s obzirom na svoje resurse. Teoriju je predao engleski svećenik Thomas Malthus 1798. kada je predvidio da će rastuća ljudska populacija jednog dana dosegnuti točku u kojoj će se raspoloživi resursi protezati izvan granica i dovesti do gladi i masovnih smrti.

Eksplozija stanovništva

Svjetska populacija raste bez presedana. Prema istraživanjima i povijesnim podacima iz popisa stanovništva, globalna populacija je porasla za 100% brže u posljednjih 100 godina nego u posljednjih 1500 godina. U prvom stoljeću naše ere, globalna populacija je procijenjena na 300 milijuna ljudi, što je tada trajalo 1800 godina da bi doseglo milijardu stanovnika u 19. stoljeću. Trenutna globalna populacija procjenjuje se na oko 7, 5 milijardi ljudi, što ukazuje na povećanje od 750% u posljednja dva stoljeća. Procjenjuje se da će globalna ljudska populacija dosegnuti 9, 5 milijardi ljudi u 2050. godini, što je porast od 126% u manje od 50 godina.

Implikacije populacijskog buma

Zemlja ima ograničene resurse, uključujući zemlju, vodu i potrošenu energiju. Mnogi znanstvenici i demografski analitičari slažu se da je Zemlja u stanju održati svoju sadašnju populaciju postojećim resursima, ali samo kada se spomenuti resursi koriste štedljivo. Istraživanja pokazuju da sadašnja globalna proizvodnja hrane znatno premašuje globalnu potrošnju i može čak održati globalnu populaciju u budućnosti kada se provedu poboljšanja u poljoprivrednoj praksi. Glavno pitanje u poljoprivredi je distribucija hrane, kao i neodrživa stočarska poljoprivreda koja troši većinu zemljišta i vodnih resursa. Prema tome, prema mišljenju nekoliko znanstvenika, nosivost Zemlje ima mali ili nikakav učinak na proizvodnju hrane. Resurs koji je u najvećoj opasnosti od iscrpljivanja je energija zbog trenutne uporabe neobnovljivih izvora energije koji također štete okolišu. Koristeći nekoliko pokazatelja kao i povijesna mjerila, ljudska nosivost Zemlje procjenjuje se na oko 10 milijardi ljudi.

Buduće projekcije

Dok je globalna ljudska populacija u posljednja dva stoljeća doživjela nagli rast, taj trend bilježi pad u nekoliko regija u kojima se stopa nataliteta smanjuje, a obitelji postaju sve manje. Taj se trend očituje ponajprije u Japanu iu nekoliko sjevernih europskih zemalja gdje su demografske promjene pokazale pad stope rađanja koja doseže čak 50%. Ovaj nedavni trend postaje globalni fenomen s nekoliko projekcija koje predviđaju smanjenje globalnog rasta stanovništva krajem 21. stoljeća.

Što može biti učinjeno?

Bilo je nekoliko mjera koje su poduzete kako bi se popravio rast stanovništva, posebno u zemljama u razvoju. U Kini se provodi kontroverzna politika „jednog djeteta“ kako bi se obeshrabrilo nošenje brojne djece po kućanstvu, dok nekoliko zemalja u Africi prihvaćaju metode kontrole rađanja kako bi pokušale usporiti stopu rasta stanovništva.