Gdje se nalazi Krim?

Gdje je Krim?

Krim je poluotok koji zauzima površinu od 10.000 četvornih kilometara na sjevernoj obali Crnog mora. Nalazi se južno od Khersona u Ukrajini i zapadno od Kubana u Rusiji. Povijesno gledano, područje su okupirale mnoge civilizacije od cimmeraca, skita, Rimljana, Bugara, Hazara i Kipčaka. Od 1441. do 1783. godine Krim je bio dio Otomanskog carstva nakon što je naslijedio Zlatnu hordu. Rusi su ga kasnije priključili i postali dio Sovjetskog Saveza između 1921. i 1991. godine.

Zemljopis Krima

Osim Crnog mora, poluotok je također omeđen Azovskim morem. Krim ima jedinu kopnenu granicu s Kherson Oblast u Ukrajini sa sjevera. Kopnenu granicu prirodno čini opsežan sustav plitkih laguna poznatih kao Sivash ili Rotten Sea. Naime, granica se povezuje s Heničeskim područjem u Khersonskoj oblasti. Istam Perekop, širine 3, 1-4, 3 milje, povezuje Krim s Ukrajinom i nalazi se između Crnog mora i Sivaša. Mostovi također povezuju Krim s kopnom Ukrajine. Krimski poluotok se sastoji od brojnih manjih poluotoka, uključujući poluotok Tarkhankut i poluotok Kerch. Područje je također dom mnogim rtovima poput rta Akburun i rta Priboiny. Obalu poluotoka prekidaju brojne luke i uvale.

Pejzaž Krima

Krimske planine idu paralelno s jugoistočnom obalom poluotoka. Planine se nalaze između otprilike 5-8 milja od Crnog mora i podupiru ih sekundarni paralelni planinski lanci. Primarni raspon naglo raste od poda Crnog mora do visine između 1.969 i 5.069 stopa. Najviši krimski vodopad, Uchan-su, leži na južnim padinama područja. Mreža od 257 rijeka i glavnih potoka na poluotoku uglavnom dobiva vodu od oborina. Najduža od tih rijeka je Salhir u duljini od 127 milja. Ostale značajne rijeke su Uchan-su, Alma, Indol i Burulcha. Na Krimu se nalazi i preko pedeset slanih jezera i solana. Dio veće Pontsko-kaspijske stepa proteže se od podnožja Krimskih planina do sjeverozapada. Ovo područje karakterizira polusjedna prerijska zemlja. Izvan Krimskih planina nalazi se zeleni teren koji se proteže duž jugoistočne obale.

Sporovi vezani uz Krim

Krim je bio predmetom teritorijalnih i političkih sporova između Rusije i Ukrajine. Od 1991. do 2014. Krim je priznat kao autonomna republika u Ukrajini. Rusija je 2014. anektirala regiju i uspostavila upravni okvir. Trenutno se Krimom upravlja kao dva ruska federalna subjekta. Iako je održan referendum kako bi se pridružio Rusiji, Ukrajina, kao i većina svjetske zajednice, inzistira na tome da je poluotok dio Ukrajine. Samo Sjeverna Koreja, Venezuela, Sudan, Bolivija, Zimbabve, Sirija, Kuba i Nikaragva podržavaju rusku okupaciju Krima.

Demografija Krima

Popisom stanovništva iz 2014. godine krimsko stanovništvo iznosi 2.284.000, a gustoća naseljenosti 219, 1 po kvadratnom kilometru. Etnički sastav stanovnika regije obuhvaća ruski, ukrajinski i krimski tatar, uz malu populaciju Bjelorusa, Armenaca i Židova. Izražena je zabrinutost u pogledu održivosti krim-tatarskog jezika za koji se smatralo da je na rubu izumiranja 2013. godine. Oko 58% Krimljana se pridržava kršćanstva, dok je 15% Muslimana, a 10% vjernika bez vjere.