15 zemalja s najnižim stopama samozapošljavanja

Samozaposlene osobe rade za sebe, a ne za bilo kojeg poslodavca. Oni posluju s drugim poslovnim subjektom ili pružaju usluge kao nezavisni izvođač. Oni također mogu posjedovati vlastiti poslovni subjekt ili dijeliti vlasništvo ili imati partnerstvo u tom poslu. Oni mogu raditi svakodnevno ili imati upravljački tim. Samozaposlene osobe uključuju liječnike, računovođe, odvjetnike, pisce i vlasnike tvrtki. Oni su odgovorni za plaćanje vlastitih poreza i socijalne sigurnosti. Profesionalne usluge, poljoprivreda i graditeljstvo dio su samozaposlenog sektora. U Sjedinjenim Američkim Državama taj je sektor u 2015. godini činio oko 30% radne snage.

Razlozi niske stope samozapošljavanja

Zemlje koje imaju najnižu stopu samozapošljavanja među stanovništvom uživaju najviše dohotke po glavi stanovnika. Europa ima najnižu stopu samozapošljavanja na nešto više od 4%. U cijeloj Europskoj uniji (EU), međutim, 34% njih smatra poželjnim, dok samo 17% Nijemaca misli isto. Prema Eurostatu, EU ima oko 23% mladih bez posla. Neki Europljani samozapošljavanje smatraju nepoželjnim pothvatom. Postoji nekoliko razloga zašto ne gledaju na ovu alternativu zapošljavanja. Nedostatak podrške financija, savjetovanja i mreže. Neki preferiraju kreativnu industriju i informacijske i računalne tehnologije.

Niska prevalencija samozapošljavanja u Europi

U nekoliko država članica EU manje od 1 od 10 radnika je klasificirano kao samozaposleni. Podaci iz statistike Međunarodne organizacije rada stavljaju Norvešku na vrh, s najmanjim udjelom radne snage u njegovoj populaciji kao samozaposleni među svim zemljama na 7, 2%. Luksemburg je drugi, s 8, 7% radne snage kao samozaposleni. Na trećem mjestu je Kanada, s samo 8, 8% radne snage koja je samozaposlena. Danska je četvrta, s 8, 9% radne snage kao samozaposlene. Peto je Estonija, s 9, 0% radne snage kao samozaposleni. Švedska je šesta, s 10, 3% radne snage koja je samozaposlena. Sedmo je Mađarska, s 10, 9% radne snage koja radi samostalno. Njemačka je osma, s 11, 0% radne snage koja je samozaposlena. Deveta je Francuska, s 11, 5% radne snage koja radi samostalno. Latvija je deseta, s 11, 5% svoje radne snage koja je samozaposlena. Jedanaesta je Litva, s 12, 1% radne snage koja radi samostalno. Island je dvanaesti, a 12, 3% radne snage je samozaposleno. Trinaesto je Bugarska, s 12, 5% radne snage koja je samozaposlena. Austrija je četrnaesta, s 13, 3% radne snage koja radi samostalno. Petnaesta je Južna Afrika, s 13, 6% radne snage koja je samozaposlena.

Posljedice niskih stopa samozapošljavanja

Čini se da niske stope samozapošljavanja u zemljama širom svijeta pogađaju mlade ljude. Stoga bi to moglo stvoriti vakuum na tržištu rada koji bi mogao usporiti razvoj vještina u radnoj snazi ​​zemlje. Skitnica mladih još je jedan aspekt niske stope samozapošljavanja. Propuštena prilika da se doprinese ekonomiji i društvu općenito, dva su od štetnih posljedica niskih stopa samozapošljavanja u zemlji. Samozapošljavanje je često proces razvoja vještina koje mlade pripremaju za prijelaz u korporativni svijet ili veće mogućnosti zapošljavanja. Sama samozapošljavanje se smatra potrebnom fleksibilnošću na tržištu rada i pomaže u otvaranju radnih mjesta i razvijanju vještina u mladosti prema Marianne Thyssen, povjerenici EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage. Samozapošljavanje doprinosi gospodarstvu zemlje.

15 zemalja s najnižim stopama samozapošljavanja

Rang	Zemlja	Udio radne snage koja radi samozaposlene
1	Norveška	7, 2%
2	Luksemburg	8, 7%
3	Kanada	8, 8%
4	Danska	8, 9%
5	Estonija	9, 0%
6	Švedska	10, 3%
7	Mađarska	10, 9%
8	Njemačka	11, 0%
9	Francuska	11.5%
10	Letonija	11.5%
11	Litva	12, 1%
12	Island	12, 3%
13	Bugarska	12, 5%
14	Austrija	13, 3%
15	Južna Afrika	13, 6%