15 zemalja s najgorim okolišnim održivim rezultatima

Održivost okoliša je način na koji organizacije i vlade gledaju na ideal koji bi mogao stvoriti održivi razvoj i postići ideal. Ti ideali mogu biti prema zdravom ekosustavu i okolini. Drugi je održivi gospodarski rast koji ovisi o obnovljivim resursima. Međutim, održivost okoliša danas ovisi o politikama i proizvodnji koja je ekološki degradirajuća.

Utjecaj na čovjeka je odlučujući čimbenik koji ograničava održivost okoliša u svim njegovim aspektima. Trebale bi postojati pozitivne mjere u obliku politika, zakona, urbanog planiranja i transporta. Životni uvjeti, promjene načina života i etički konzumerizam koji vode očuvanju naših prirodnih resursa ključni su faktori za budući uspjeh.

Neuspješna održivost okoliša

Mnogi čimbenici pridonose neuspjeloj održivosti okoliša. Vlade nastoje postići pozitivan rekord u održivosti okoliša, ali ljudima i gospodarstvu daje se prvi prioritet. Ti čimbenici su: rast stanovništva, sigurnost hrane, prekomjerna potrošnja, gospodarski rast, degradacija okoliša i klimatske promjene. Koncentrirane u podsaharskoj Africi, su zemlje u kojima su politike održivosti okoliša postigle nula napretka.

Procjenjuju se najgore zemlje

Prema podacima Svjetske banke o državnoj politici i procjeni institucija (CPIA), te zemlje imaju najgore zapise o održivosti okoliša. Rezultati su od 1 (najgori) do 6 (najbolji).

1. Najgora zemlja broj jedan je Centralnoafrička Republika (2, 0). Sukob iz 2012. godine spriječio je uspjeh planiranih gospodarskih i socijalnih projekata u zemlji koji bi donijeli osnovne usluge i infrastrukturu ruralnim područjima.
2. Drugi je Papua Nova Gvineja (2, 0). Ljudi u ruralnim područjima i dalje ovise o poljoprivredi koja se bavi prirodom. Problem sječe pridonosi i sječa drva, razorni ribolov, rudarstvo i degradacija zemljišta.
3. Broj tri je Eritreja (2.0). Uzroci su erozija, krčenje šuma, dezertifikacija, gubitak zemljišta s minama i prekomjerna ispaša.
4. Broj četiri je Južni Sudan (2). Uzroci su sječa drva, zagađenje vode, bušenje nafte, ratovi i prelov.
5. Broj pet je Sudan (2.0). Uzroci su plemenski sukobi, krčenje šuma, sječa drva, dezertifikacija i siromaštvo.
6. Broj šest je Istočni Timor (2.0). Uzroci su krčenje šuma, dezertifikacija, jaružanje, otpadne vode i izgradnja brane.
7. Broj sedam je Džibuti (2, 5). Uzroci su dezertifikacija, krčenje šuma, zagađenje vode i sječa.
8. Osmica je Chad (2.5). Uzroci su otpadne vode, pitka voda, loše poljoprivredne tehnike, zagađenje vode i dezertifikacija.
9. Broj devet je Demokratska Republika Kongo (2.5). Uzroci su onečišćenje vode, krčenje šuma, izbjegličke aktivnosti koje pridonose krčenju šuma, eroziji tla, krivolovu i rudarstvu.
10. Broj deset je Gvineja Bissau (2.5). Uzroci su erozija tla, prekomjerna ispaša, prekomjerni izlov i krčenje šuma.
11. Broj jedanaest je Mianmar (2.5). Uzroci su industrijsko zagađenje, neodgovarajuće sanitarije, pročišćavanje vode i krčenje šuma.
12. Broj dvanaest je Šri Lanka (2, 5). Uzroci su krivolov, urbanizacija, krčenje šuma, zagađenje i otpadne vode.
13. Broj trinaest je Solomonskih otoka (2.5). Uzroci su izbjeljivanje koralja, krčenje šuma, erozija tla i defolijanti.
14. Broj četrnaest je Kirgistan (2, 5). Uzroci su pitka voda, salinitet tla, bolesti koje se prenose vodom i zagađenje vode.
15. Petnaesti je Haiti (2, 5). Uzroci su erozija tla, pitka voda, krčenje šuma i sječa.

Odnosi prema okolišu

Američki politički teoretičar i pisac, Murray Bookchin, napisao je da vlade imaju kapacitet i već su iskoristile prirodu i prirodne resurse kao običnu robu. Dodao je da su svi sadašnji ekološki problemi nastali u disfunkcionalnim društvenim aranžmanima. Bookchin je nadalje ustvrdio da rješenje može biti u razumijevanju temeljnih društvenih procesa i korištenju društvenih znanosti za stvaranje rješenja tih problema.

Švedski znanstvenik Karl-Henrik Robert razvio je Natural Step Framework 1987. u promicanju svojih načela održivosti ljudskih aktivnosti na zemlji. Prema Robertu, trebalo bi smanjiti ovisnost o metalima, mineralima i fosilnim gorivima, a isto tako i za neprirodne tvari i sintetičke kemikalije. Smanjenje narušavanja prirode i pošten i učinkovit način za zadovoljavanje ljudskih potreba mora pronaći sretan medij.

15 zemalja s najgorim okolišnim održivim rezultatima

Rang	Zemlja	Ocjena CPIA-e za zaštitu okoliša, 1 = Najgora, 6 = Najbolja
1	Centralna Afrička Republika	2.0
2	Papua Nova Gvineja	2.0
3	Eritreja	2.0
4	Južni Sudan	2.0
5	Sudan	2.0
6	Istočni Timor	2.0
7	Džibuti	2.5
8	Čad	2.5
9	DR Kongo	2.5
10	Gvineja Bisau	2.5
11	Mjanmar	2.5
12	Šri Lanka	2.5
13	Solomonski otoci	2.5
14	Kirgistan	2.5
15	Haiti	2.5